Dnevna doza peluda treba biti 10 – 15 grama za odrasle, a za djecu 2 – 6 grama. Može se koristiti u kombinaciji sa ostalim pčelinjim proizvodima ili samostalno žvakanjem zrnaca. Također, polen se može koristiti rastopljen u mlijeku, vodi, soku…
Pelud ili cvjetni prah(lat. polen) nije pčelinji proizvod, već se nalazi u prašnicima cvjetovnih biljaka, a služi za oplodnju. Uz nektar, polen je najvažnija pčelinja hrana bez koje pčele ne mogu da opstanu, pa ga zbog toga pčelari još nazivaju „pčelinjim kruhom“. Vjeruje se da čovjek može godinu dana živjeti isključivo na peludu i vodi.
Kada sazriju, kesice prašnika pucaju, a oslobođeni pelud zaprašuje tučak, ženski spolni organ, poslije čega se formira zametak ploda. Pčele počinju da sakupljaju polen od ranog proljeća, pojavom prvih cvjetova i čim temperatura poraste toliko da pčele mogu da lete iz košnice. Neke biljke pčelama nude samo pelud, ili samo nektar, a druge – i jedno i drugo. Pčele sakupljaju pelud i sa biljaka koje se inače oprašuju vjetrom, kao što su ljeska, topola, kukuruz i dr.
Izvor života
Pelud utječe na održavanje pčelinje vrste jer služi za proizvodnju matične mliječi kojom se hrane larve i matice. Pčele zrele kesice prašnika otvaraju i sijeku gornjim čeljustima. Oslobođena peludova zrnca prihvaćaju donjim čeljustima i surlicom, a kvase ga pljuvačkom, nektarom ili medom iz želuca. Od nastale smjese prave grudvice, smještaju ih u nožne kesice i odnose ih u košnice zajedno sa polenom koji im se zalijepi na nožice i tijelo dok su lepršale u cvijetu.
U jednoj turi pčela sakupi i ponese od 8 do 15 miligrama polena, što je skoro desetina od ukupne težine pčele, pa joj je za 1 gram polena potrebno 50 izleta. Po dolasku u košnicu cvjetni prah preuzimaju pčele radilice i smještaju ga u ćelije saća.
Pčelari ponekad na ulazu u košnice postavljaju tzv. „hvatače peluda“, uz pomoć kojih od pčela oduzimaju grudivice peluda.
Lijek za mnoga oboljenja
U 100 grama peluda zastupljeni su sljedeći vitamini B1, B2, B3, B5, B6, folna kiselina 0,1 – 3,68 mg, C, H, D, E, dosta vitamina A (karotina) te vitamina P (rutena), koji ima značajnu ulogu u dopremanju krvi od krajnjih završetaka moždanih ćelija, čime se sprječava senilnost, povećava cirkulacija i smanjuje opasnost od moždanog udara.
Također, u peludu je zastupljeno ukupno 29 minerala, od čega: kalij, silicij, galij, živa, magnezij, cink, olovo, kadmij, bakar, cirkonij, fosfor, paladij, molibden, mangan, hrom, vandij, kalaj, gvožđe, aluminij, platina, titan, stroncij, srebro, kalcij, nikal, barij, volfram, kadmij i jod.
Pelud sadrži i aminokiseline, zbog čega ima uzuzetnu hranjivu vrijednost pa ga naričito rado uzimaju sportisti.
U peludu su zastupljeni i ugljikohidrati, lipidi, preko 50 enzima…
U peludu su pronađene materije slične muškim i ženskim hormonima pa se polen često koristi kod muških i ženskih spolnih poremećaja.
Pelud posjeduje i određena antibakterijska, antimikrobna, te slabija antiprotozojska dejstva. Primjenom polena bitno se mogu neutralisati bakterije: Escherichia coli, Proteus vulgaris i Salmonella, mikrobi Staphhilococcus heamolyticus i pyogenes, Salmonella enteritidis, te protozoe Paramaecium caudatum, Amoebia limax, Euglena viridis, Vorticella i dr.
Zbog svojih kemijskih svojstava pelud se veoma uspješno može koristiti za:
- jačanje organizma, posebno poslije operativnih zahvata, kada zbog gubitka krvi dolazi do malaksalosti;
- liječenje prostate i poboljšanja spolne moći;
- liječenje cjelokupnog kardiovaskularnog sistema (srce i krvni sudovi), posebno za uklanjanje lošeg LDL holesterola iz unutrašnjih krvnih sudova;
- eliminiranje različitih stomačnih tegoba (enterokolitis, opstipacija, kolitis i dr.);
- liječenje kožnih oboljenja, s obzirom da bogatstvo vitamina, enzima i minerala hrani i podmlađuje kožu;
- liječenje anemičnosti i dr.
Pelud se može koristiti u kombinaciji sa ostalim pčelinjim proizvodima ili samostalno žvakanjem zrnaca. Također, pelud se može koristiti rastopljen u mlijeku, vodi, soku…
Dnevna doza treba biti 10 – 15 grama za odrasle, a za djecu 2-6 grama. Ukoliko se zrnca piju sa tekućinom, dobro ih je prethodno samljeti u mlinu ili usitniti na neki drugi način kako bi biološka iskorištenosti peluda bila što veća.
U svakom slučaju, pelud bi obavezno svakodnevno trebalo da uzimaju muškarci koji imaju preko 40 godina, radi održavanja vitalnosti spermatozoida koje proizvodi prostata. Bolesnici koji boluju od karcinoma prostate ne bi trebalo da koriste pelud, jer može doći do krvarenja. Ista tako, bolesnici koji pate od alergija ne bi trebalo da koriste pelud bez savjetovanja sa liječnikom.
