Planirani minus u središnjem proračunu preko 4 milijarde eura, dva i pol puta veći nego u ovoj godini
Predstavljajući Prijedlog državnog proračuna za 2024., premijer Plenković izvijestio je da su planirani prihodi 28,5 milijardi eura, a rashodi 32,6 milijardi eura.
“Zato da bismo povećali plaće našim građanima, da bismo povećali mirovine našim građanima, da bismo ulagali u provedbu mjera pomoći građanima i gospodarstvu, da bismo ovaj proračun, koji je socijalno osjetljiv, održiv i ambiciozan, stavili u funkciju reformskih procesa, jačanja ekonomskog i socijalnog standarda građana, osobito onih najranjivijih, a posebice naših umirovljenika, ali isto tako da bismo realizirali naše druge prioritete”, poručio je Plenković.
Proračun se temelji na očekivanom gospodarskom rastu od 2,8 posto
Proračun koji je skrojila Vlada temelji se na očekivanoj stopi rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u sljedećoj godini od 2,8 posto. Istu stopu rasta hrvatskoga gospodarstva očekuju i u ovoj godini.
U Vladi računaju da će se inflatorna kretanja u sljedećoj godini znatno usporiti. Stoga očekuju da će stopa inflacije na razini cijele 2024. godine iznositi 3,1 posto, dok u ovoj godini očekuju stopu rasta opće razine maloprodajnih cijena od osam posto.
Proračunski prihodi rastu za 0,8, a rashodi za 3,3 milijarde eura
Prema Vladinom prijedlogu, ukupni proračunski prihodi u sljedećoj bi godini trebali iznositi nešto više od 28,5 milijardi eura, što je oko 800 milijuna eura, ili tri posto, više nego u ovoj godini.
Proračunski su rashodi projicirani u iznosu od 32,6 milijardi eura, što je oko 3,3 milijarde eura, ili čak 11,3 posto više, nego u ovoj godini.
Planirani minus u središnjem proračunu preko 4 milijarde eura, dva i pol puta veći nego u ovoj godini
Kada se podvuče crta, proizlazi da bi središnja državna blagajna u 2024. godini trebala biti u minusu od gotovo 4,1 milijardi eura.
Usporedbe radi, proračunski plan za ovu godinu govori o proračunskom manjku nešto većem od 1,6 milijardi eura. To znači da bi deficit središnjeg proračuna države u 2024. trebao porasti dva i pol puta u odnosu na ovu godinu.
Ukupan proračunski deficit raste s 0,3 na 1,9 posto BDP-a
Kada u računicu uključimo i izvanproračunske fondove te lokalnu samoupravu, koji bi trebali biti u plusu, deficit opće države u 2024. godini trebao bi iznositi više od 1,5 milijardi eura ili 1,9 posto BDP-a.
Proračunski manjak u ovoj godini, prema Vladinim planovima, trebao bi iznositi 235 milijuna eura ili samo 0,3 posto BDP-a, dok smo na razini opće države u 2022. godini ostvarili višak od 76 milijuna eura ili 0,1 posto BDP-a, pokazuju podaci iz predložene proračunske konstrukcije za sljedeću godinu.
Udio javnoga duga pada ispod 60 posto BDP-a, ali sam iznos duga prilično se povećava
Unatoč znatnom povećanju deficita, u Vladi očekuju nastavak smanjenja udjela javnoga duga u BDP-u. Tako bi javni dug u 2024. godini trebao iznositi 58 posto BDP-a, dok planovi za ovu godinu govore o javnom dugu od 60,7 posto BDP-a.
Pojednostavljeno rečeno, javni dug u ovoj godini i dalje će biti iznad granice od 60 posto, koju nalažu kriteriji iz Maastrichta, dok bi u sljedećoj godini trebao pasti ispod te granice. No, to neće biti posljedica smanjenja samog iznosa javnoga duga – naprotiv, iznos će i u sljedećoj godini, zbog nastavka zaduživanja, nastaviti rasti! – nego bržeg rasta gospodarske aktivnosti od rasta samog javnog duga, čime se smanjuje i njegov udio u BDP-u.
Inače, u Vladi očekuju da će nominalni iznos javnoga duga u sljedećoj godini iznositi nešto manje od 47,6 milijardi eura. U ovoj bi godini iznos javnoga duga trebao iznositi oko 46,4 milijarde eura, pokazuju Vladini dokumenti o prijedlogu proračuna za sljedeću godinu.
Država od PDV-a u 2024. planira prikupiti 11 milijardi eura, a od trošarina 2,5 milijardi
Na prihodnoj strani proračuna središnje države, očekuje se da će ukupni porezni prihodi iznositi 16,1 milijardi eura, što je 4,2 posto više nego u ovoj godini.
Najveća stavka u poreznim prihodima svakako je PDV, od kojeg država u 2024. planira prikupiti gotovo 11 milijardi eura, odnosno 6,9 posto više nego u ovoj godini.
Velika su očekivanja i od trošarina, od kojih država u sljedećoj godini namjerava prikupiti gotovo 2,5 milijardi eura, što je 3,9 posto više nego u ovoj godini.
U Vladi sljedeće godine očekuju nešto manje prihode od poreza na dobit, iako bi i dalje trebali biti značajan punjač državne blagajne. Naime, država očekuje da će od poreza na dobit u 2024. prikupiti gotovo 2,2 milijarde eura, što je 7,7 posto manje nego u ovoj godini.
Država od doprinosa u sljedećoj godini planira prikupiti gotovo 4,6 milijardi eura ili 5,4 posto više nego u ovoj godini. To bi ponajprije trebala biti posljedica nastavka zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu.
Najviše rastu izdaci za zaposlene u državnom sektoru te za mirovine
Vlada u sljedećoj godini rashode najviše planira povećati za zaposlene u državnoj i javnim službama, i to za gotovo 1,5 milijardi eura, zatim za mirovine (gotovo 1,1 milijardi eura), te za provedbu projekata koji se financiraju novcem iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije (preko 720 milijuna eura), kao i za obnovu od potresa (gotovo 420 milijuna eura).
Rastu, međutim, i troškovi servisiranja javnoga duga, i to za preko 250 milijuna eura, pokazuju Vladini podaci.
Za nabavku borbenih vozila Bradley, Vlada će u sljedećoj godini povećati potrošnju za više od 40 milijuna eura.
Kada je riječ o ukupnim rashodima u sljedećoj godini, u Vladi su izračunali da će mirovinskom sustavu otići 8,4 milijardi eura, a zdravstvu 2,5 milijarde eura. Za socijalne potrebe izdvojit će se ukupno 1,8 milijardi eura, za obrazovanje i znanost 1,2 milijarde, a za gospodarstvo i poslovno okruženje 3,2 milijarde eura, dok je za ravnomjeran razvoj, promet i decentralizaciju namijenjeno 2,2 milijarde eura.
Izvor:euroactiv.hr
