Povijest

“NERETVA ’93”: Bošnjački i srpski napad na Hercegovinu, plan je bio istjerati HRVATE

Dok Hrvatska pruža tada gostoprimstvo za 160 tisuća muslimanskih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine tijekom srpnja 1993., Izetbegovićeva Armija BiH okupirala je Bugojno, a s cijelog teritorija bugojanske općine počinje egzodus oko 13 tisuća hrvatskih civila. Muslimanska Armija BiH, provodeći politiku muslimanskog vodstva, nastavlja agresiju i 28. srpnja 1993. pripadnici 44. brdske brigade IV. korpusa Armije BiH, potpomognuti muslimanima iz okolnih sela opkoljavaju Doljane, ubijaju devet civila i 33 pripadnika HVO-a, a u logor odvede 185 Hrvata.

Na valu te muslimanske ofenzive ‘od Bugojna do Mostara’ muslimanski vojni vrh 21. i 22. kolovoza 1993. u Zenici planira operaciju ‘Neretva 93’. U toj operaciji ABiH planira zauzimanje sela Vrdi (koje je bilo ključno za hrvatsku obranu Mostara), ‘deblokadu’ Mostara, deblokadu Donje i Gornje Drežnice, deblokadu puta Jablanica – Mostar. Za tu operaciju iz okruženog Sarajeva u područje Mostara dolaze pojačanja iz sastava 1. korpusa kako bi se ostvarila dodatna nadmoć nad hrvatskom obranom.

Žestokim napadom na Vrde 4. rujna počelo je ostvarenje plana operacije “Neretva 93”, a upravo je na tome mjestu 4. listopada i završila.

4. rujna 1993., uz koordinaciju sa Srbima, Muslimansko-bošnjačka tzv. “Armija RBiH” započela operaciju “Neretva 93” sa ciljem prodora dublje u Hercegovinu, izbijanja na Dalmaciju i Jadran, u Ploče i Neum.

Muslimansko-bošnjačka tzv. “Armija RBiH” vršila je napadna djelovanja duž crte obrane, od Uskoplja i Rame do Mostara i Bune.

Žrtvom branitelja HVO-a, Muslimansko-bošnjačka operacija je propala.

U obrani Hrvata i doma, na ovoj liniji poginulo je 18 branitelja HVO.

Muslimansko-bošnjačke snage nisu mogle ostvariti laku dominaciju kao u Središnjoj Bosni, jer nisu mogle postići faktor iznenađenja, branitelji su ovog puta bili pripremljeni za napad s te strane, a ne kao u Središnjoj Bosni gdje je bilo sve otvoreno.

Hercegovina se pokazala tvrdim kamenom i ostao im je samo bijes iskaliti na opkoljenim hrvatskim enklavama Središnje Bosne.

Bitka na širem prostoru Vrda je bila sudbonosna za opstojnost Hrvata u Hercegovini i širem prostoru. Plan tzv. “Armije RBiH” je bio preko Vrda slomiti obranu Hrvata Mostara, staviti Mostar u poluokruženje a zatim i okruženje, te protjerati Hrvate Hercegovine.

Možete zamisliti što bi hrvatski puk čekalo i kakav zločin nakon Uzdola i Grabovice bi doživjeli tisuće onih koji bi se našli na putu ovih zločinaca da se nisu zaustavili na Vrdima.

Mnogi Hrvati u Hrvatskoj nisu ni danas svjesni koliku je cijenu hrvatski narod u Bosni i Hercegovini platio za svoju i našu slobodu, osiguravajući Hrvatskoj te 1993. životno važan vojni predah…

B. Vlašić / kamenjar.com

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button