NATO je u petak odbacio ruske zahtjeve o povlačenju snaga iz Rumunjske i Bugarske, dok se nastavljaju diplomatski napori da se spriječi rat, nakon što je Rusija nagomilala desetke tisuća vojnika na ukrajinskim granicama.
“NATO se neće odreći svoje sposobnosti da štitimo i branimo jedni druge, uključujući prisutnost vojnika u istočnom dijelu Saveza”, rekla je glasnogovornica Oana Lungescu u priopćenju.
Moskva je zatražila obvezujuća jamstva od NATO-a da će blok prestati sa širenjem na istok i vratiti se na granice iz 1997., piše Reuters.
Rusija je ranije u petak zatražila povlačenje vojnika NATO-a iz dviju članica tog saveza Bugarske i Rumunjske kako bi se smirile napetosti oko Ukrajine, a dvije su zemlje odbacile te “neprihvatljive” zahtjeve.
Odgovarajući na pitanje što bi jamstva značila za Bugarsku i Rumunjsku koje su se priključile NATO-u 1997., ministarstvo je reklo da Rusija želi da se svi vojnici, oružje i druga vojna oprema povuku iz te dvije zemlje.
NATO je odbacio te zahtjeve, rekavši da će bi oni stvorili zemlje prvog i drugog reda unutar NATO-a, što Savez ne može prihvatiti.
“Odbacujemo bilo kakvu ideju o sferama interesa u Europi. Uvijek ćemo odgovoriti na bilo kakvo pogoršanje našeg sigurnosnog okoliša, uključivo kroz jačanje naše kolektivne obrane”, rekla je glasnogovornica.
“NATO je na oprezu i nastavlja procjenjivati potrebu za jačanjem istočnog dijela našeg Saveza”, dodala je.
Oko 1000 američkih i 140 talijanskih vojnika u rotacijama je stacionirano u Rumunjskoj, uz desetke poljskih vojnika. U utorak je Bukurešt rekao da je spreman primiti još američkih vojnika na svom tlu.
Bugarska ima sporazum sa Sjedinjenim Državama o raspoređivanju do 5000 vojnika u rotacijama.
Bugarski premijer Kiril Petkov inzistira na “suverenitetu svoje zemlje koja je sama odabrala pristupiti NATO-u”.
NATO-ovih je vojnika još oko 5000 raspoređeno u Poljskoj i baltičkim zemljama.
Rusija je u petak zaprijetila Zapadu “najozbiljnijim posljedicama” nastavi li ignorirati njezinu “legitimnu zabrinutost” zbog vojnih pojačanja SAD-a i NATO-a u Ukrajini i na ruskim granicama.
“To se može izbjeći bude li Washington reagirao pozitivno na naše prijedloge o sigurnosnim jamstvima na koje ćemo, nadamo se, dobiti pisani odgovor od SAD-a, stavku po stavku idući tjedan”, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
To stajalište preneseno je američkom šefu diplomacije Antonyju Blinkenu, koji se u petak u Ženevi sastao s ruskim kolegom Sergejem Lavrovom.
“Antony Blinken je bio jasno obaviješten da će daljnje ignoriranje legitimne zabrinutosti Rusije, ponajprije zbog toga što SAD i njihovi saveznici iz NATO-a vojno koriste teritorij Ukrajine, u kontekstu razmještanja velikih snaga i sredstava Saveza u blizini naših granica, imati najozbiljnije posljedice”, poručila je Moskva.
Rusija je na tom susretu inzistirala i na “uspostavi izravnog dijaloga” između Kijeva i proruskih separatista na istoku Ukrajine, gdje je u ratu od 2014. poginulo više od 13.000 ljudi.
Po Moskvi, Blinken i Lavrov konstatirali su da su rusko-američki odnosi “u nezadovoljavajućem stanju” te su se dogovorili da će nastaviti “normalizaciju rada” svojih diplomatskih misija, u svjetlu niza uzajamnih protjerivanja diplomata i problema s vizama.
“Rusija podržava da se ponovno omogući puna diplomatska prisutnost na recipročnoj osnovi”, poručilo je rusko ministarstvo tražeći ipak da se brzo vrati rusku diplomatsku imovinu koju su zaplijenile američke vlasti. (Hina)
