Dok hrvatski mediji i društvene mreže masovno recikliraju viralne likove iz Srbije, hrvatski heroji i nacionalni narativ polako nestaju iz javne svijesti.
Smrt Jovanka Jolić u Hrvatskoj je dobila medijski prostor kakav ne zaslužuju ni ozbiljni društveni fenomeni. Godinama su njezine, kao i izjave likova poput Miroljub Petrović, kružile mrežama kao „zabava“, dok su hrvatski heroji i vlastiti narativ potiskivani. U zajedničkom virtualnom prostoru Balkana takvi sadržaji postaju dominantni, a posljedica je tiha kulturna balkanizacija.
U nastavku donosimo odličan osvrt Marina Vlahovića.
”Praktički svi mediji u Hrvatskoj, objavili su vijest da je umrla Jovanka Jolić, apsurdna osoba, koja je i prema mjerilima velikosrpske mitiologije, pričala teške nebuloze u nekim podcastima, a onda bi snimke tih nebuloza postale viralne i dijelile se po društvenim mrežama. Mnogima je to bilo smiješno, međutim, nema ništa smiješno u tome da mi danas sa Srbijom postojimo u zajedničkom kulturnom, socijalnom, jezičnom i virtualnom prostoru, unutar kojeg njihovi sadržaju imaju primat, tako da Hrvati postaju glavni konzumenti takvih sadržaja i na neki način, neovisno o političkim stavovima, ulaze u proces društvene i kulturne srbizacije i balkanizacije. Više mladih znalo je za tu Jolić ili Miroljuba Petrovića, nego što zna za pokojnog Marka Babića. Na društvenim mrežama, dominantan je taj balkanski narativ, a razni komičari, influenceri ili poremećene osobe i budale koje drugi ismijavaju, govore o Balkancima i balkanskom identitetu, umjesto pojedinim nacijama. Sve je to vrlo štetno i nikako nije slučajno.” napisao je Vlahović.
