Domovina

Koliki je epidemijski višak smrtnosti u Hrvatskoj

Što se tiče umrlih, ‘višak smrtnosti’ je neusporedivo bolja mjera nego broj umrlih ‘od’ i ‘sa’

Sada je već svima jasno da je ‘višak smrtnosti’ puno bolja mjera od broja smrti, ali i taj višak se može računati na razne načine – najviše ovisno o usporednom razdoblju.

Na Ekonomskom labu je danas objavljen odličan članak o višku smrtnosti, koji je naravno relevantan broj, a ne ‘broj smrti’ – pa evo i još jednog doprinosa diskusiji.

U tekstu se prikazuju (različiti) mogući uzroci viška smrtnosti u pandemiji. Pokazuju se uske negativne veze između viška smrtnosti i dostignutog stupnja gospodarskog razvitka. Znanstvena sporenja o tome je li lockdown 2020. spasio više života nego što će ih u dugom roku uzeti tek počinju: tekst sadrži kratak osvrt na te rasprave i opis razlika između SAD-a i EU. Moralna intuicija mogla nas je još na proljeće 2020. navesti na zaključak da je čvrsti lockdown u ovoj pandemiji bio velika pogreška.

Višak smrtnosti je daleko bolja mjera jer države značajno različito bilježe smrti od/sa, a lockdown ima velike kolateralne štete. Naravno, s vremenom će se računati i još važnije mjere kao DALY (Disability-adjusted life years) kao globalno priznata mjera tereta neke bolesti, u kojima će smrti od lockdowna (paraliza bolničkog sustava, propuštene dijagnoze, stres, debljanje…) ispasti puno ‘skuplje’ od smrti ‘od’.

1. Pokazuje se da je, ako se pravilno računa, naš višak smrtnosti manji nego bi se očekivalo s obzirom na ključne utjecaje: prosječna dob umiranja, zdravlje, debljina, zdravstveni sustav i obuhvat cijepljenja starijih u ključnim 2.-4. valu. Odnosno, ‘nedostatak lockdowna’ nije negativno utjecao na njega.

Da bismo na standardan način izračunali višak smrtnosti, potrebno je pogledati trend u prethodnom relevantnom razdoblju, uglavnom 10 godina. Znači, ako broj smrti raste ili pada iz godine u godinu, treba projicirati taj rast ili pad, a ne uzeti prosjek. Međutim, razne baze podataka uzimaju prosjek prethodnih 4-5 godina jer rade za puno zemalja i tako im je lakše. S druge strane, prosjek u zadnjih 5 se može poklopiti s trendom od 10, itd.

2. Pogledajmo najprije ovaj prikaz baziran na podacima Eurostata. On zapravo skoro pa savršeno sumira višak smrtnosti u EU, po kojem je Hrvatska 9. u EU:

Dakle, daleko bolje nego nam ‘pripada’, a prema relevantnim bazama podataka u svijetu negdje bliže sredini (prema najstandardnijoj bazi koja se globalno koristi, s Our World in Data, smo 49. od 114 promatranih zemalja i teritorija).

Ovaj prikaz zorno prikazuje korijenski uzrok visoke smrtnosti: BDP. Uočite da je to uz Istočnu EU s naslijeđem socijalizma i siromašnije mediteranske zemlje.

To se manifestira kroz nekoliko posljedica koje direktno utječu na smrtnost:

– kratak životni vijek i manje zdravlja u starosti

– debljina kao glavni komorbiditet (Hrvatska najdeblja nacija u EU)

– loš zdravstveni sustav

U ključnim 2. – 4. valu dok je cjepivo još bolje radilo, važniji razlog je bila i niski obuhvat cijepljenja starijih osoba.

Hrvatska stoji bolje nego nam ‘pripada’ jer smo po BDP 2. ili 3. najgori u EU.

3. Pogledajmo kako to odgovara konkretnom izračunu viška smrtnosti u RH.

Da bismo ga izračunali prilično precizno, možemo desezonirati mjesečne podatke za zadnjih 10 godina prije krize, te ih projicirati u budućnost. Možemo biti i još sofisticiraniji te gledati kohorte, ili još sofisticiraniji pa uzeti u obzir uzroke promjene smrtnosti: starenje stanovnišva, produljenje životnog vijeka, useljanja ili iseljavanja po kohortama i tako dalje.

Međutim, pokazuje se da se dobiju vrlo robusni rezultati uzimajući u obzir samo dio te kompleksnosti. Idući grafikon pokazuje trend smrti od 2011. do zadnje godine prije krize – 9 godina koje u svojim izvještajima prikazuje DZS kako bi svatko mogao lako replicirati rezultate.

Dolazimo do očekivanih oko 53.500 umrlih godišnje za 2020. i 2021. odnosno oko 107.000 za dvogodišnje razdoblje.

Sad imamo malu modifikaciju koja ne utječe značajno na rezultat, a to je da gledamo razdobjle za 24 mjeseca 07.2020.-06.2022. (višak do 07.2020. je bio zanemariv), u kojem bi isto bilo očekivano oko 107.000 smrti, a bilo je 124.300 – odnosno višak od 17.500. Kao unakrsnu provjeru pogledajmo očekivane smrti s obzirom na tri takva prethodna razdoblja, 6-godišnji interval 07.2020.-06.2022. – dobijamo skoro isti broj (izračun je vrlo robustan).

Budući da je ovo primjeren i vrlo robustan izračun, jako je teško za pretpostaviti da bi čak i da se puno preciznije računa, višak smrtnosti bio veći od 18.000. Drugim riječima, čak i najrelevantnije globalne baze (prema kojima se ravna i OWD) kao https://raw.githubusercontent.com/dkobak/excess-mortality/main/img/all-countries.png značajno precjenjuju naš višak smrtnosti – a prema OWD smo, kako sam rekao, 49. od 114 promatranih država i teritorija. Doduše, i ovaj izračun bi trebalo ponešto modificirati jer za neke zemlje je raniji datum, a ‘višak smrtnosti’ im je kasnije padao – no to ne mijenja značajno na stvari.

Najvažniji zaključak je da socio-ekonomski razvoj, zdrava prehrana i dobre životne navike, odnosno sve ono što može prevenirati kardiovaskularne bolesti, predstavlja djelomičnu zaštitu od najtežih posljedica pandemije poput ove, kroz koju, nadajmo se, upravo prolazimo.

Izvor:Nenad Bakić/Pandemijski realizam/Velimir Šonje

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button