Bivši američki pukovnik Liam Collins otkrio je kako se ukrajinska vojska reformirala u proteklih osam godina
Liam Collins, umirovljeni pukovnik u američkoj vojsci i bivši obrambeni savjetnik u Ukrajini, u tekstu koji je objavio Military.com iznio je svoje viđenje ukrajinske borbe protiv ruskog agresora te naveo četiri točke za koje smatra da su bile presudne u tome da “zastarjela” vojska iz 2014. godine postane sila koja već 14 dana odolijeva moćnim Putinovim trupama.
Te 2014. godine ukrajinski general i bivši načelnik Glavnog stožera Ukrajinskih oružanih snaga Viktor Muzenko čak je otišao tako daleko pa je izjavio da je vojska “doslovno u rasulu. No, osam godina kasnije, nakon napada Ruske vojske na Ukrajinu 24. veljače, Ukrajinska vojska se pokazuje iznenađujuće jaka protiv puno jače i bolje opremljene Ruske vojske.
Collins piše da je taj snažan otpor Ukrajinaca rezultat četiri važna faktora. “Prva dva su posvećeni napor ukrajinske Vlade 2016. godine da reformira svoju vojsku, potpomognuto s nekoliko milijuna dolara zapadne pomoći i vojne opreme. Treći faktor su bitne promjene u Ukrajinskoj vojsci u smislu da sada niži zapovjednici mogu donositi odluke na bojišnici.
Donedavno, ti su zapovjednici morali tražiti dozvole kako bi se promijenile zapovjedi onih na višim pozicijama, bez obzira na promjene na bojištu koje su te zapovjedi mogle učiniti potpuno irelevantnima”, piše Collins.
“Zadnji važan faktor, možda i najvažniji, se dogodio u samom ukrajinskom narodu gdje se pojavila nacionalna kultura vojnog volonterstva. Kao rezultat toga, stvorena je i državna agencija koja je imala zadatak organizirati i trenirati civile za obranu protiv vojnih napada”, piše Collins te otkiva kako je i osobno od 2016. do 2018. godine sudjelovao u reformi ukrajinskog vojnog establišmenta.
“Tijekom tog vremena, obavljao sam i terenska istraživanja u Gruziji kako bi analizirali rusko-gruzijski rat iz 2008. godine. Zbog tog istraživanja, ruska taktika korištenja u invaziji na Ukrajinu nije bila iznenađujuća”, piše Collins te dodaje kako je više iznenadio otpor koji je uspjela pružiti Ukrajinska vojska u prvih 14 dana rata.
Široka obrambena reforma
Ukrajinska Vlada 2014. pokrenula je reviziju svoje nacionalne sigurnosti i vojne obrane, a ona ima je pokazala brojne probleme koji su direktno utjecali na lošu borbenu spremnost. Problemi su se protezali od nesposobnosti borbe protiv cyber napada do loše opskrbe lijekova i zdravstvene usluge. Korupcija je bila raširena, vojnici nisu dobivali plaću, a nekaka je nedostajalo i osnovnih potrepština. Logostika i zapovjedništvo su, također, bili neučinkoviti.
Tadašnji predsjednik Petro Porošenko naredio je reforme u pet kategorija: zapovjedništvo i kontrola, planiranje, operacije, udravstvo i logistika i profesionalni razvoj snaga. Ambiciozan plan trebalo je provesti u samo četiri godine, a ne treba zaboraviti da su Ukrajinci tada vodili borbe protiv proruskih separatista u Donbasu. Collins piše da je “reformu” pogurao i strah Ukrajinaca da će Rusi pokrenuti invaziju. I dok te reforme još nisu do kraja dovršene, veliki dio poboljšanja je implementiran tijekom šest godina, a dokaz toga je i odgovor na rusku invaziju, piše Collins.
Američka vojna pomoć
Kako bi pomogla reformu Ukrajinske vojske, SAD su povećale svoju financijsku pomoć toj državi kratko nakon ruske aneksije Krima 2014. godine i ruske pomoći separatistima na istoku države. 2014. godine administracija američkog predsjednika Baracka Obame dala je Ukrajini 291 milijuna dolara, a do kraja 2021. godine, SAD su dale oko 2,7 milijardi dolara u treningu i opremi.
Kao dio te pomoći, SAD je pomogao i trening ukrajinskih vojnika u vojnoj bazi Javoriv. Collins piše da je baza brzo postala vrhunski trening centar u kojem je, prema procjeni, pet bataljuna treniralo godišnje od 2015. godine.
Porošenko je 2016. godine tražio više obrambene savjetnike iz SAD-a, Kanade, Velike Britanije, Litve i Njemačke kako bi savjetovali Ukrajinu o modernizaciji vojske s ciljem dostizanja NATO standarda, pravila i procedura do 2020. godine. Zapadna potpora uključivala je i raznu vojnu opremu. Jedan od dijelova vojne opreme koji je posebno zanimao Ukrajince bili su bolji protutenkovski projektili. 2017. godine SAD je isporučio prvi set protutenkovskih raketa Javelin.
Kada je postalo jasno da će uslijediti invazija, zapadne države poslale su Ukrajini dodatno naoružanje i streljivo, uključujući i projektile Stringer iz Litve i Latvije, projektile Javelin iz Estonije kao i protutenkovsko naoružanje iz Velike Britanije.
Donošenje odluka na terenu
Kultura ukrajinske vojske do 2014. godine obeshrabrivala je preuzimanje rizika od strane nižih zapovjednika, poručnika i satnika, koji su sudjelovali u bitkama na terenu. Nisu smjeli donositi odluke već su morali tražiti dozvolu prije nego bi mogli samostalno djelovati, što ih je usporavalo u modernom ratovanju, piše Collins.
Tijekom borbi protiv separatista u Donbasu, Ukrajinci su brzo naučili da i tim nižim činovima moraju dati mogućnost donošenja odluka. Tada se dogodila promjena kulture i sada ukrajinski vojnici znaju da je rezultat bitke bitniji od procedure.
