Domovina

HRS vatrometom na Humu ”proslavio promjenu izbornog zakona”

Veličanstvenim vatrometom na Humu, Hrvatska republikanska stranka večeras je u 21 sat svečano je proslavila “izmjenu izbornog zakona”. Naravno, radi se o performansu HRS-a, budući da je 17. lipanj bio označen kao krajnji datum za stvarnu izmjenu istog.

O svemu su se priopćenjem oglasili iz HRS-a.

“Još od Barryevih amandmana 2001. g. traje borba hrvatskog naroda u BiH za izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH. Nakon punih 20 godina najavljivanja konačne realizacije samih izmjena, danas na “dan D” 17.06.2021., napokon smo to i dočekali”, navode.

“Ustrajnost i dosljednost političkog vodstva hrvatskog naroda koje se posljednjih 20 godina više nego žrtvovalo kako bi došlo do svega ovoga se napokon isplatila. Datum 17.06.2021., konačan datum nakon kojeg ništa više neće biti isto je došao i mi smo dočekali napokon da je problem sustavnog rješavanja ustavno pravne neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH riješen. Konačno u kampanji za Opće izbore 2022. možemo govoriti o ekonomiji, demografiji, upošljavanju, borbi protiv korupcije, itd. Nema više isprika. Kao što je to običaj kod nas Hrvata u BiH, ovaj veličanstveni događaj se morao proslaviti dostojnim vatrometom”, ističu sarkastično u HRSu.

Što su to Barryevi amandmani?

Barryjevi amandmani je naziv za odredbe Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva koje uređuju izbor izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Uveo ih je voditelj misije OESS-a u Bosni i Hercegovini Robert Barry, a njima je omogućeno da izaslanike u Domu naroda Parlamenta FBiH, bez obzira na njihovu nacionalnost, mogu predlagati i birati svi zastupnici u skupštinama županija Federacije BiH. Privremeno izborno povjerenstvo usvojilo je Barryeve prijedloge 14. listopada 2000., mjesec dana prije održavanja općih izbora.Barryevi prijedlozi uvelike su kritizirani zbog toga što je njima narušena konstitutivnost Hrvata u Bosni i Hercegovini jer je omogućeno da njihove izaslanike u Domu naroda Federacije BiH biraju Bošnjaci. Primjerice, Bosansko-podrinjska županija Goražde, u kojoj živi svega nekoliko Hrvata, bira jednog izaslanika Hrvata u Dom naroda Parlamenta FBiH, dok primjerice Županija Posavska, u kojoj živi oko 40 tisuća Hrvata bira isti broj izaslanika. Isto tako Tuzlanska, Sarajevska, Zeničko-dobojska i Unsko-sanska županija, gdje živi mali postotak Hrvata biraju od jednog do dva izaslanika u federalnom Domu naroda, koji su izabrani od strane Bošnjaka.

Bošnjaci u FBiH bez problema mogu izabrati 6 od 17 hrvatskih izaslanika u Domu naroda, a kako je za potvrdu Vlade ili prolazak nekog zakona potrebna trećina glasova, time je otvoren put preglasavanju Hrvata. Čak i da neka hrvatska stranka ili koalicija dobije veliku većinu hrvatskih glasova u BiH, teoretski može imati samo 11 od 17 izaslanika u hrvatskom klubu Doma naroda, te ih opet preostala trećina može preglasati. 

Dom naroda se sastojao od 30 bošnjačkih, 30 hrvatskih i 12 delegata, koji su predstavljali Ostale. Ključno načelo za je bilo bitno za malobrojniju skupinu kao što su Hrvati: Bošnjaci biraju bošnjačke kandidate u Dom naroda, a Hrvati hrvatske. To načelo je bilo ugrađeno u Ustavu FBiH, članku IV A 2. 8):”Broj izaslanika koji se bira za Dom naroda u svakom kantonu razmjeran je nacionalnom sastavu pučanstva kantona. U okviru tog broja, postotak bošnjačkih, hrvatskih i drugih izaslanika kantona odgovara, što je više moguće, postotku bošnjačkih, hrvatskih i drugih zastupnika u zakonodavnom tijelu dotičnog kantona. ”

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button