Mirko Zelenika, Anđelko Kvesić i Karlo Marić glavni su protagonisti dokumentarnog filma “Zidine” koji je u ponedjeljak navečer prikazan u Mostaru, a svjedoči o teškim zločinima počinjenim tijekom rata nad hrvatskim logorašima u više od 500 bošnjačkih i srpskih logora i mjesta zatočenja diljem BiH, piše Večernji list BiH.
Priča o trojici logoraša
Dokumentarac je zapravo priča o trojici ostarjelih logoraša koji u filmu nastoje napraviti film o životima u logorima za Hrvate. Ali, osim života u logorima, nesvjesno pričaju priču i o svom današnjem životu. Ovaj dokumentarac donosi i iznimno potresna svjedočanstva o likvidacijama, mučenjima, zlostavljanjima u logorima te sama mjesta gdje su Hrvati, civili, žene, djeca i vojnici Hrvatskoga vijeća obrane, bili u zatočeništvu.
Anđelko Kvesić i Karlo Marić, koji su svojedobno bili i predsjednici Udruge hrvatskih logoraša u BiH, nisu dočekali promociju dokumentarnog filma jer su u međuvremenu umrli. Kvesić, prijeratni nastavnik u Osnovnoj školi u Busovači, ranjen je i zarobljen u ratu u središnjoj Bosni, a izgubio je i sina.
Karlo Marić je pak zarobljen u lipnju 1993. nedaleko od Mostara te je proveo punih devet mjeseci u logoru Muzej “Bitka za ranjenike” u Jablanici. Najveći dio života nakon toga proveo je pokušavajući pomoći da se rasvijetli sudbina Hrvata nakon masakra koji su pripadnici Armije BiH počinili u mjestu Grabovici sjeverno od Mostara.
Mirko Zelenika, koji je također u jednome razdoblju bio predsjednik Udruge hrvatskih logoraša u BiH, svjedočio je u više sudskih postupaka za zločine koji su se događali u Jablanici.
Zatočeništva i torture
Scenarij za ovaj dokumentarac potpisuje sveučilišni profesor Ivo Čolak, kao i režiju zajedno s Markom Mikulićem u produkciji širokobriješke kuće “Simbol”.
– Hrvatske civile i pripadnike HVO-a zarobljavali su čak i u vjerskim objektima, a stravično je da za zarobljavanja u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori kod Travnika i klaustru časnih sestara u Bugojnu još nitko nije odgovarao – rekao je Ivo Čolak.
Bivši logoraš Miroslav Zelić iz Bugojna, koji je i predsjednik tamošnjeg Općinskog vijeća, pozvao je da se rasvijetli sudbina brojnih nestalih Hrvata u ratu te se riješi status brojnih logoraša i procesuiraju zločini počinjeni tijekom rata.
Prema podacima Udruge hrvatskih logoraša u Mostaru, u Bosni i Hercegovini je tijekom rata bošnjačka Armija BiH uspostavila 331 mjesto zatočenja i logore za Hrvate, dok ih je srpska strana imala 194. Kroz logore tzv.Armije BiH je prošlo oko 15.000 hrvatskih civila i vojnih zatočenika.Tragično je da nitko s bošnjačke strane ne želi priznati da je u tim logorima ubijeno 623 Hrvata.
Bošnjačka politika, u suradnji s pojedincima u bh. pravosuđu, već godinama pokušava nametnuti tezu kako tzv. Armija BiH nije imala logore, nego da se radilo o sabirnim centrima. Iako tisuće hrvatskih logoraša svjedoče o strahotama tortura u tim logorima, ubojstvima, silovanjima, bošnjačka strana i dalje negira te činjenice i inzistira na priči o sabirnim centrima.
