U Hrvatskoj se bilježi snažan pad štednje zbog kamate koja je nula. Ključni odgovor na pitanje vezano za štednju nemamo a to je: koliko građana uopće nema štednju, koliko ih ima štednju do 1000 kuna, 100 tisuća, milijun i preko milijun kuna. Dakle, ne objavljuje HNB ono što je najvažnije kako bismo vidjeli pravu sliku društva.
”Danas je svjetski dan štednje. Kažu da i štednja ima svoj praznik jer je vrlo važna u životu. Kome se šalje poruka da štedi, posebno u situaciji kada su kamatne stope nula i kada vlastodršci rasipaju?
Dok jedni štede drugi povećavaju dugove koji su dostigli povijesne razmjere. U Hrvatskoj se bilježi snažan pad štednje zbog kamate koja je nula. Ukupno je u bankama oko 212 milijardi kuna štednih i oročenih depozita, od čega devizni dio čini najveći dio. Oročena štednja se u odnosu na ranije godine prepolovila jer su ljudi gube povjerenje zbog neizvjesnosti i straha od kriza.
Ključni odgovor na pitanje vezano za štednju nemamo a to je: koliko građana uopće nema štednju, koliko ih ima štednju do 1000 kuna, 100 tisuća, milijun i preko milijun kuna. Dakle, ne objavljuje HNB ono što je najvažnije kako bismo vidjeli pravu sliku društva. Suhoparna statistika kaže da u prosjeku svaki građanin štedi preko 50 tisuća kuna.
To je potpuno promašen podatak koji podsjeća na onu priču o sarmi gdje jedan kaže ja ću pojesti punjenje a ti pojedi zelje i u prosjeku svi jedemo sarmu.
Zašto HNB skriva te podatke? Zašto Vlada nije nikada tražila te podatke ključne za ocjenu socijalnog položaja ljudi? Sve su to pitanja na koja se mora odgovoriti ali s novom vlašću, odnosno ljudima koji imaju veliku sliku društva i jasne ciljeve.Drugo pitanje je: kako to da u uvjetima krize štednje raste?
Dva su odgovora:
a) zbog stabilnih priljeva devinih doznaka velikog broja naših radnika u inozemstvu
b) povećane štednje svih zbog radikalne neizvjesnosti i krize.
Dakle, neka nam vlastodršci ne šalju poruke da štedimo dok oni rasipaju na sve strane. Neka nas ne podučavaju o štednji kada oni promoviraju dugove kao način života. Čovjeka koji jedva živi od prvog do prvog poruke o štednji nerviraju jer su licemjerne. U Hrvatskoj je oko 52 tisuće radnika koji rade za minimalac.Na razini svijeta pa tako i u Hrvatskoj 1% ljudi posjeduje preko 90% bogatstva i to je ključni problem zašto veći broj ljudi ne može nešto uštedjeti. Takav sustav ne može opstati i on se upravo lomi ovih godina i proizvodi krize koje postaju sve veće.” navode na stranici Promijenimo Hrvatsku.
