Izbor uredništva

Uspješnost epidemiološke strategije Hrvatske!?

Nenad Bakić i Gordan Lauc su u svojim objavama na društvenim mrežama analizirali epidemiološke strategije koje su pojedine zemlje imale od početka pandemije .

”Vrlo su rijetka područja u kojima je Hrvatska među najboljima u Europi. Borba sa SARS-CoV-2 virusom je jedno od tih područja. Jedne od najrazumnijih “mjera” u Europi, a na kraju imamo manje izravno umrlih od svih usporedivih zemalja. Kada se za koji godinu pribroje i sve štete koje je lockdown uzrokovao u drugim zemljama, razlika će biti i još bitno veća” navodi u svom statusu Gordan Lauc pozivajući se na analize koje je prezentirao Nenad Bakić koje možete vidjeti u nastavku.

Najvažniji pokazatelji hrvatske epidemiološke strategije:

Hrvatska je jedina zemlja u EU koja je potpuno promijenila svoju strategiju – od jedne od najstrožih u prvom valu, do jedne od najblažih ili najlblaže u drugom i trećem . Mjera koja je korištena je Oxford COVID-19 Government Response Tracker, standardna i pouzdana mjera strogosti .

Oksfordski indeks je uviverzalno prihvaćena mjera strogosti, koriste ga svi: od najlockdownerskijih institucija (npr. Imperial) do npr. FT. Jedna poznata mana mu je kako je počeo tretirati Švedsku, a na koncu su njihove prepouke proglasili ‘mjerama’ – to možete vidjeti u komentaru koji se nastavlja na ovo. Druga stvar koju treba razumjeti je da strogost određuje prema dijelu zemlje koji ima najstrože mjere – tako je nama bila porasla zbog PGŽ, ali također možete vidjeti da je i to bilo malo spram ostalih zemalja EU. Jedno vrijeme su neki znanstvenici kod nas pokušali omalovažiti taj indeks – to je bilo doba kad su tražili ‘najoštrije mjere’ pa kad ih nsu dobili, počeli su tvrditi da već imamo oštre mjere (‘zatvaranje birtija’, kažu), kako bi bili u pravu i tu im je smetao ovaj indeks. Sukladni podaci od ECDC ili Google Mobility pričaju istu priču. Naravno, kao i svaka metrika u ovoj pandemiji i ovaj indeks ima svojih mana, ali stvari oko njega su ponajmanje sporne.

U grafikonima možete vidjeti strogost mjera u prvom, drugom i trećem valu, to je prosjek svih dnevnih stanja. Kao što znate u prvom valu imali smo jako stroge mjere, što ovaj indeks i pokazuje. Gledam samo podatke do 15.5. jer su se nakon tog datuma neke zemlje počele jako brzo otvarati, mi jedni od najbržih.U drugom i trećem valu je Hrvatska imala najniži indeks – ovdje ostaje pitanje Švedske.

2. RAZLIKA u odnosu na mjere iz prvog i drugog i trećeg vala je uvjerljivo najveća za Hrvatsku. Hrvatska je de facto ‘Švedska 2. vala’. U takvoj radikalnoj promjeni, Hrvatska je vjerojatno i fenomen na svjetskoj razini (napišite u komentarima ako znate neke slične slučajeve).

3. Ovo gore je analiza koja samo pokazuje stanje stvari: da smo radikalno izmijenili pristup. No, vezano na to se postavlja pitanje koje su strategije bila uspješne. Zaključak je vrlo jasan: Da. Pogledajmo najprije grubu mjeru, direktno pripisane smrti od/sa. Tu se jedino ima smisla uspoređivati s usporedivima (naravno!), a za nas to mogu biti susjedi (puno su nam sličniji nego Švedskoj njeni) ili usporedive ex-soc. zemlje EU (geografski, zdravlje, očekivano doživljenje, gospodarski – kvaliteta zdravstva), a to su Slovenija, Mađarska, Slovačka i Češka. Od svih njih smo značajano bolji – pri čemu treba uzeti u obzir da Srbija ne daje ispravne rezultate (), po našoj metodologiji bi imali vjerojatno barem 3 puta više umrlih.

4. No, bolja mjera je višak smrtnosti, u kojoj stojimo i dosta bolje.

5. Zbog liberalne politike, Hrvatska je zasigurno napravila manje zdravstvenih šteta kroz propuštetne dijagnoze i terapije, manje ugrožavanje psihičkog zdravlja (pa onda i razvoj psihosomatskih bolesti) i tako dalje, od ‘tvrdih zemalja’. To će se u budućnosti tek vidjeti.

Je li netko zna što se događa u Japanu?

Neki naši mediji su lažno prikazali da imaju krizu kad su im slučajevi rasli, sada već duže jako padaju, a kad je pad počeo imali su cijepljenih oko 2% (dva posto).

Mjera cijelo vrijeme praktički nemaju, odnosno najmanje u razvijenom svijetu, u 2. i 3. valu čak i manje od nas, koji smo imali najslabije u EU.

Epidemiolog Kolarić kaže da prirodna imunost ne utječe na pad epidemije, nego ‘mjere’ i cijepljenje (doduše, sad je počeo priznavati i sezonalnost). Što milslite o tome?

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
Nenad Bakić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button