Zadnjih dana našla se na meti nevjerojatnih medijskih napada posebice kontroverznog portala H-alter i novinarke Jelene Jindre , ali zna li javnost tko je Gordana Buljan Flander? Žena koja je bila ravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
U fokus javnosti došla je zbog pisanja medija , točnije novinarke H-Altera, Jelene Jindre, koja je dovela u pitanje sustav dodjeljivanja skrbništva u Hrvatskoj, sintagmu ‘otuđenje djeteta’ te rad Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Polikliniku je osnovala sama Buljan Flander, a večeras je dala neopozivu ostavku uživo u Dnevniku Nove TV.
Još donedavno Buljan Flander punila je medijske stupce i televizijski program svojim opservacijama o temama koje se vežu uz prava i zaštitu djece. To je trajalo više od 20 godina.
Rad te ustanove problematizirala je i kontroverzna pjevačica Severina Vučković koja godinama vodi bitku za skrbništvo nad sinom Aleksandrom kojeg ima sa srpskim poduzetnikom Milanom Popovićem.
Severina je upravo za H-Alter iznijela teške optužbe te je tvrdila da je Poliklinika bila karika u lancu koruptivne mreže njenog bivšeg partnera.
Buljan Flander je na sve to poslala demanti, te je u ime Poliklinike sudski ishodila, i to po Zakonu o ovrsi, privremenu zabranu pisanja o njoj. Time se u javnost stvorio dojam da je udarila na slobodu medija iako je po njezinim izjavama to bio jedini način da se zaštiti od kleveta i neistina koje su pisane o njoj .
U sudskom rješenju se ističe kako sloboda medija nije neograničena, već da se ista može ograničiti (između ostalog) i radi zaštite ugleda ili prava drugih (čl.3.st.3. ZM). “Dakle, nije sporno pravo medija da objavljuju informacije u cilju informiranja javnosti, tj. od interesa za javnost. U ovoj pravnoj stvari sporan je način na koji su informacije o predlagateljima osiguranja objavljene i je li im takvim objavljivanjem povrijeđeno koje od prava osobnosti, uslijed čega bi bilo dopušteno ograničiti slobodu medija zajamčenu Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o medijima”, stoji u Rješenju.
H-alter optužen da je iznio niz netočnih informacija, insinuirao nezakonito poslovanje i nestručno postupanje
Prijedlog podnositelja za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine (G. B. Flander) naveo je u svojoj prijavi da je protivnik osiguranja nizom članaka na H-alteru, u odnosu na Polikliniku “iznio i prenio neistinite i netočne informacije te klevetničke tvrdnje”, unatoč tome što su odgovorili na niz pitanja autora i glavnog urednika portala.
Nadalje, u zahtjevu se navodi kako su uz netočne informacije kojima se “implicira ne samo na nezakonito poslovanje I. predlagatelja kao Ustanove, u smislu netransparentnog i nepravilnog trošenja javnog novca navodno za privatne potrebe pojedinaca, već i na nestručno postupanje djelatnika I. predlagatelja u sustavu zaštite djece”.
“Nadalje, predlagatelji osiguranja ističu da se navedenim novinskim člancima “dovodi u pitanje stručnost djelatnika Poliklinike, Ravnateljice Poliklinike osobno, iznoseći tezu da su se stručnjaci Poliklinike zajedno sa Centrima za socijalnu skrb, sudovima i fakultetskim profesorima urotili sa očevima zlostavljačima, a protiv majki, na koji način je došlo grube povrede prava I. i II. predlagatelja na čast, ugled i dostojanstvo općenito, ali i ugled koji II. predlagateljica uživa u znanstvenim i stručnim krugovima”.”
Sud nije ocijenio vjerodostojnim niz informacija navedenih u člancima H-altera
Istovremeno isti mediji i političari ne problematiziraju djelovanje Faktografa koji svakodnevno kroz Facebook vrši suptilnu cenzuru neovisnih medija koji nisu u skladu sa njihovim stavovima i svjetonazorima pa je krajnje licemjeran njihov tekst o ovom slučaju u kojem navode: ”Mediji u svom radu imaju pravo na propuste. Greške se događaju u svim profesijama, a profesionalnost se odražava u odnosu prema vlastitim greškama. Zbog grešaka ih se, međutim, ne smije ušutkavati i cenzurirati.”
Životopis doktorice Gordane Buljan Flander je impresivan
Danas 64-godišnjakinja, Buljan Flander diplomirala je psihologiju, potom magistrirala kliničku psihologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega je završila postdiplomski studij integrativne psihoterapije na britanskom Sveučilištu Derby. Doktorirala je u Zagrebu 2001. te svojoj tituli pridodala dr., i to kliničke psihologije.
Od 1995. do 2002. prolazila je stručno usavršavanje u području prevencije i tretmana zlostavljanja i zanemarivanja djece u organizaciji Children`s Mental Health Alliance Foundationa iz New Yorka. Prošla je i edukacije geštalt i bihevioralne terapije.
Redovita je profesorica na Hrvatskim studijima te izvanredna na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Stalna je sudska vještakinja i mentorica pri Županijskom sudu u Zagrebu, ekspertica je Vijeća Europe za promjenu Konvencije o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja, a od 2016. na čelu je akademskog savjeta Visoke škole Edward Bernays.
Dobitnica je brojnih priznanja za svoj rad, između ostalih je i Nagrada za životno djelo u području zaštite prava djeteta 2018. kao i Državne nagrade za znanost 2019.
Njezin životopis možete pročitati ovdje.
Za Dnevnik Nove TV otkrila je i kako će u budućnosti sada vjerojatno otvoriti svoju privatnu praksu te tako nastaviti svoj put u poslovnoj karijeri.
Očito živimo u društvu gdje jedna pjevačica lakih nota određuje tko će biti ravnateljica jedne od najosjetljivijih institucija grada Zagreba .
