Ako ste na prvo pitanje o vjeri odgovorili da ste kršćanin, a na drugo pitanje o vjerskoj zajednici da ste katolik, DZS vas i dalje ne priznaje kao katolika. Dapače, tvrdi Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a: “Iznenadili biste se, ali ima i ateista koji pripadaju Katoličkoj crkvi!?”. A na pitanje je li razmišljala o ostavci, kaže: “Naravno da nisam!”. Kako i bi, kada je odradila upravo ono što je trebala.
Vjerovali ili ne, Državni zavod za statistiku uzeo si je dva tjedna za konferenciju za medije za objašnjenje podataka koji su izazvali uzbunu u hrvatskoj javnosti – samo da bi ponovio ono što smo već znali. Nijednog novog podatka. Dapače, iako najavljuju i detaljnju analizu rezultata o etničkom i vjerskom sastavu stanovništva, vele da se već prezentirani broj katolika time neće promijeniti , piše N1.
Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a, tvrdi: “Broj katolika će ostati upravo ovakav kakav je bio prvog dana kad smo ga objavili, nešto manje od 79 posto! Meni je žao što mislite da to baca golemu sjenu na cijeli popis. Popis je napravljen stručno i profesionalno, podatke koje smo prikupili tako smo objavili.
Na pitanje je li razmišljala o ostavci, kaže: “Naravno da nisam!”
Iako je sasvim jasno da je ukupan broj katolika razlomljen i tako skriven u dvije odvojene tablice, te brojke oni niti u budućoj analizi – neće zbrajati.
“To su dva različita modaliteta koja mi ne spajamo. Ne mora značiti da je svaka osoba koja je rekla da je katolik rekla i da pripada katoličkoj crkvi i obrnuto. Iznenadili biste se, ali ima i ateista koji pripadaju Katoličkoj crkvi”, tvrdi Brković.
Zbunjujuće pitanje
No, tko je ili što baš DZS da samodeklarirane ateiste izbacuje iz Katoličke crkve? No, očito mogu i deklarirane vjernike.
Ipak, stidljivo pod pritiskom priznaju, uvođenje dva zasebna pitanja, o vjeri i vjerskoj zajednici, bilo je metodološki zbunjujuće za mnogo ispitanika.
Načelnica Odjela statistike pravosuđa i uprave u Sektoru društvenih statistika DZS-a Dubravka Rogić Hadžalić objašnjava: “Mi ne možemo utjecati ili mijenjati njegov odgovor! Drugo pitanje je u korelaciji s pitanjem o vjerskoj zajednici, a razmatranje te teme zahtjeva možda jedan znanstveni rad.”
Kršćana-katolika najviše je među onima koji su se samopopisivali. Hrvatima se, eto, žurilo pa nisu pročitali upute, poručuju iz DZS-a.
Koordinator popisa Damir Plesac ističe da bi možda promijenio način provedbe popisa:
“Ako bih nešto promijenio, mijenjao bih način provedbe popisa. Znači, tradicionalnim načinom gdje bi onda u stvari popisivači samo na pitanje građana da im se pojasni to pitanje o vjeri, tada bi oni bez problema to i napravili.”
Demografska katastrofa
Jasno je, naravno, da je politika inzistirala na samopopisivanju.
“Ovo je zapravo posljedica političkog kadroviranja na prevažnim funkcijama, i to se sad jasno odražava. Iz političkog sustava mi nismo nikad doživjeli niti jednu ispriku za pogrešku koja je napravljena. Činjenica je da je u ovom popisu napravljena pogreška koja nije trebala, da se prihvatilo sve ono što je struka tražila prije popisa”, ističe demograf Stjepan Šterc.
A u konačnici, umjesto katastrofalnim demografskim pokazateljima ponovno se bavimo dnevnom politikom.
Osnovna poruka ovdje je da mi opet stavljamo drvo u fokus, a iza drveta je cijela šuma. Šuma je zapaljena. To je hrvatska realnost po pitanju demografskog procesa.
No, nema pomoći, ovakve nelogičnosti sad se već koriste i za dovođenje u pitanje rezultata o etničkom sastavu gradova poput Vukovara.
