Svatko od nas ima jednaka 24 sata na raspolaganju. Ono što radimo s tim satima razlikuje se ovisno o kulturi i spolu, ali svatko od nas ima barem nekoliko sati za slobodno vrijeme. Pravilo 5 sati traži od nas da barem jedan sat dnevno posvetimo učenju, eksperimentiranju i razmišljanju. To je trik kojim se služe najbogatiji i najuspješniji ljudi na svijetu. Evo tri jednostavna koraka za početak primjene ovog pravila 5 sati.
Činjenica je da svi imamo isti broj sati u danu, a na nama je da odlučimo kako ćemo ih provesti. Neki će ljudi sigurno imati više “slobodnih sati” od drugih, ali za većinu nas imamo barem nekoliko sati koje možemo provesti kako želimo. A prema “pravilu 5 sati”, kako odlučimo provesti te sate može značiti razliku između uspjeha i prosječnosti, objavljuje bigthink.com.
Anatomija jednog dana
Dan ima 24 sata (ili 1440 minuta, ako stvarno volite odbrojavati svoj život). Prosječna osoba spava oko osam sati (najviše spavaju Nizozemci, a najmanje Singapurci). To ostavlja 16 budnih sati za provesti. Treba oduzeti sedam do osam sati dnevno tijekom kojih većina ljudi radi, iako oni pospani Nizozemci rade nešto manje. Dakle, ostali smo na devet sati.
Veći dio od tih devet sati zauzima upravljanje životom: kupovina, kućanski poslovi, neplaćeni rad (npr. njegovateljski rad), te jelo i piće. Naravno, u toj kategoriji vrebaju ogromne kulturološke razlike. Na primjer, kako Our World in Data otkriva da ljudi “u Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj provode više vremena jedući od ljudi u većini drugih europskih zemalja. Zemlja u kojoj ljudi provode najmanje vremena jedući i pijući je SAD (63 minute).”
Nije iznenađujuće da postoji veliki nesrazmjer u tome kako je skrbnički rad ili neplaćeni rad podijeljen među spolovima. Prema OECD-u, “u cijelom svijetu žene provode dva do deset puta više vremena na neplaćenim poslovima u vezi skrbi za nekoga nego muškarci”. To ima neizravnu posljedicu na to koliko slobodnih sati imaju muškarci ili žene. Na primjer, u Norveškoj i Novom Zelandu razlika je gotovo zanemariva. Međutim, u Portugalu i Indiji muškarci imaju 50 posto više slobodnog vremena od žena.
Pravilo 5 sati
Većina ljudi ima barem nekoliko sati vremena za ono što žele. Za više od polovice stanovništva, ti sati su potrošeni na obožavanje telefona koje nije povezano s poslom. Ali to nisu ljudi koji će postati uspješni poduzetnici ili izumitelji ili u glavnoj ulozi neke druge uspješne priče.
Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća pojavila se kućna radinost koja ispituje i secira navike i vrijednosti milijunaša koji su to postali samostalno. Jedno od ključnih otkrića koje se uvijek iznova pojavljuje poznato je kao “pravilo 5 sati”.
Ukratko, ovo je pravilo prema kojem provodimo jedan sat dnevno učeći, promišljajući i razmišljajući. Ovo radimo pet puta tjedno (što čini pravilo “5 sati”). Pravilo datira od Benjamina Franklina, koji bi posvetio (barem) sat vremena svaki dan posebno učenju nečeg novog. Franklin bi ustao rano da bi čitao i pisao. Čak je osnovao i vlastiti klub obrtnika i eksperimentatora. Danas Elon Musk, Oprah Winfrey i Bill Gates koriste neku verziju pravila 5 sati.
Ideja je da posvećivanje jednog sata vašeg dana obrazovanju vježba um, poboljšava vaše vještine i uvježbava veliku disciplinu. Govoreći o obrazovanju, pravilo od 5 sati daje nam i znanje i vještine.
Kako provesti svoj sat
Čak i prihvaćanje mudrosti pravila od 5 sati, još uvijek može izgledati zastrašujuće. Nakon dugog dana, s umornim očima i pulsirajućom glavoboljom, većina nas će posegnuti za daljinskim upravljačem, a ne za Tolstojem. Ali evo tri “prva koraka” prema pravilu od 5 sati.
- Učite… kako god možete. Čitanje knjige jedan je od načina učenja, ali nije jedini. Zapravo, ako ne uživate toliko u čitanju, vjerojatno ćete ionako manje naučiti iz njega. Danas su podcasti, audioknjige i govorni radio sjajni načini da provedete sat vremena. Štoviše, internet je pun obrazovnih, zabavnih i prosvjetljujućih uradaka, koji su puno probavljiviji od golemih knjiga.
- Eksperimentirajte, iskušavajte, pokušavajte. Poboljšati sebe ne znači uvijek trpati glavu činjenicama. Najuspješniji ljudi u životu nisu bili oni koji su naletjeli na neko čarobno blago u šumi, već oni koji su pokušavali i pali, pokušavali i opet pali. U svojoj knjizi Adapt: Why Success Always Starts with Failure, Tim Harford kaže da uspjeh znači da “
- prvo tražimo nove ideje i isprobavamo nove stvari;
- drugo, kada pokušavate nešto novo, učinite to na razini gdje se neuspjeh može preživjeti;
- treće, tražite povratne informacije i učite na svojim pogreškama u hodu.” Pokušajte nešto novo. Pokušajte nešto drugačije. Kad eksperimentiramo, oboje se zabavljamo i puno naučimo
- Razmatrajte / promišljajte. Neuspjeh je vrijedan samo onoliko koliko poboljšava budućnost. Prema riječima Samuela Becketta, “Pokušaj ponovno. Ponovno neuspjeh. Ponovno pokušaj, ali svaki puta budi bolji.” Svaki neuspjeh je drugačiji, a svaki poraz bliži je pobjedi od prethodnog. Postoji mnogo načina za razmatranje. Za neke to može značiti pisanje osobnog dnevnika ili deset minuta provedenih u jednostavnom razmišljanju. Za druge bi to moglo značiti razgovor o proživljenim događajima i raščlanjivanje onoga što se dogodilo. Kada razmišljamo o svojim danima i svojim pogreškama, neuspjehe pretvaramo u iskustva iz kojih učimo.
Dakle, zašto ne isprobati pravilo 5 sati? U najgorem slučaju, učinit će vas malo zanimljivijim na sljedećem obiteljskom okupljanju. U najboljem slučaju, to bi vam moglo donijeti nekoliko milijuna dolara.
Autor: Jonny Thomson predaje filozofiju na Oxfordu. Vodi popularan Facebook račun pod nazivom Mini filozofija, a njegova prva knjiga je Mini filozofija: Mala knjiga velikih ideja.
