Tvornice cigareta godišnje proizvedu pola milijuna tona otpada kontaminiranog nikotinom i ostalim štetnim kemikalijama, upozorava WHO.
Od posljedica pušenja godišnje u svijetu umre više od sedam milijuna ljudi, među njima, više od 600.000 nepušača koji umiru zbog posljedica pasivnog pušenja, a od toga je 175.000 djece. Ta loša navika nije prijetnja samo zdravlju pojedinca već i okolišu.
Po podacima WHO-a početkom 21. stoljeća od posljedica pušenja godišnje je umiralo oko četiri milijuna ljudi, a odnedavno se ta brojka povećala na sedam milijuna. Osim ogromne štete za zdravlje, duhan nanosi veliku štetu i okolišu, s obzirom na to da se zbog proizvodnje cigareta uništavaju šume i atmosfera.
WHO iznosi podatak po kojemu troškovi koji se odnose na liječenje bolesnih i troškovi koji nastaju zbog smanjene produktivnosti iznose oko 1400 milijarda dolara, što je oko 1,8 posto svjetskoga BDP-a.
“Duhan i pušenje prijetnja su svima nama”
Pušenje godišnje globalnu ekonomiju stoji više od bilijun dolara, a predviđa se da će do 2030. od posljedica uživanja u duhanu godišnje smrtno stradavati oko osam milijuna ljudi. U svijetu je danas 1,1 milijarda pušača, što znači da je svaki peti stanovnik našeg planeta stariji od 15 godina pušač.
“Od početka do kraja, ciklus proizvodnje duhana jako šteti svim stanovnicima našeg planeta”, stoji u izvješću Svjetske zdravstvene organizacije.
Postupno nestaju šume, ne samo zbog uzgoja duhana, već i zbog potrebe ogrjevnog drva za sušenje lišća duhana. Duhan štetan za okoliš Biljka duhana treba više gnojiva i štetnih pesticida od ostalih usjeva. Svake se godine za proces sušenja duhana posiječe oko 11,4 milijuna metričkih tona drva. To konkretno znači da se za proizvodnju 300 cigareta uništi čitavo jedno stablo. U Kini, najvećem globalnom uzgajivaču duhana, ovaj je usjev odgovoran za godišnje krčenje oko 18 posto šuma.
Tvornice cigareta godišnje proizvedu pola milijuna tona otpada kontaminiranog nikotinom i ostalim štetnim kemikalijama, upozorava WHO te dodaje da se godišnje zapali više od šest bilijuna cigareta, pri čemu se u atmosferu ispušta između tri i pet milijuna tona stakleničkih plinova te oko 7000 tisuća tona kancerogenih kemijskih spojeva. WHO poziva na uvođenje oštrih mjera, poput zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda i zabrane pušenja u radnim prostorima i na zatvorenim javnim mjestima.
Jedna od najučinkovitijih mjera u borbi protiv pušenja, koja se, nažalost najrjeđe primjenjuje je znatno povećanje cijena duhana i duhanskih proizvoda kao i poreza na duhanske proizvode a brojne zemlje ne primjenjuju poreze na duhanske proizvode na odgovarajući način.
Za financiranje kampanja protiv pušenja koristi se manje od 0,4 posto takvih nameta, što je premalo. Više od 80 posto pušača je iz zemalja s niskim i srednjim prihodom, a zdravstveni stručnjaci tvrde da je duhan najveći globalni uzrok smrtnosti na koji se može utjecati i da bi politika smanjenja upotrebe duhana mogla imati velike pozitivne rezultate.
