U hutbi, pročitanoj u svim mostarskim džamijama, mostarski muftija mr. Salem-ef. Dedović u petak se ponovo okomio na Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru. Iako za nastavak izgradnje ovog hrama kulture, HNK ima sve potrebne dozvole mostarski muftija i dalje podmeće kako se HNK Mostar gradi na nekakvom Lakišića haremu. Ako je, nekada za turskog vakta tu i bio harem, a Islamska zajednica do sada nije za to podastrla ni jedan dokaz, od okončanja turske okupacije do danas, prošlo je 150 godina i lokacija na kojoj se gradi HNK Mostar promijenila je mnoštvo vlasnika, piše Hrvatski Medijski Servis.
Ako bi se vraćali 150 godina unazad, zašto se, po muftijinoj logici ne bi vratili i 560 godina u prošlost pa istražili tko je bi vlasnik parcele na kojoj se navodno nalazio harem. I, je li taj harem, ako ga je bilo na toj lokaciji tu napravljen uz dozvolu vlasnika, ili je vlasniku zemlja oteta?
Hrvatofobnom muftiji očito smeta sve što nosi pridjev hrvatski, pa tako u HNK Mostar vidi “novi Berlinski zid s prefiksom velikohrvatske i katoličke nadmoći posred Mostara”, sugerirajući da bi to što nosi prefiks hrvatski možda bilo prihvatljivo ako bi se gradilo negdje na periferiji Mostara.
-Protiv toga (izgradnje HNK Mostar, op hms) jedino se istinski, u ime Bošnjaka, borila i bori Islamska zajednica”, priznao je muftija, pa zaključio:
“Jer, ovo je pitanje budućnosti, ovo nije pitanje dnevne interesne politike. Naše istrajavanje u zahtjevu za uvođenjem u posjed na Lakišića vakufu i izgradnjom zgrade koja će biti bošnjačka protuteža hrvatskom kazalištu, mora se sagledavati kao nacionalno bošnjačko pitanje u borbi za ostvarenje jednakopravnosti Bošnjaka u ovome gradu, čija se pozicija u proteklom razdoblju nastoji marginalizirati i dovesti nas u podređenu ulogu. U isto vrijeme, to je građansko i civilizacijsko istrajavanje u borbi za jedinstveni multietnički Mostar i razbijanje politike koja dijeli Mostar na dva podijeljena nacionalna prostora”, kazao je muftija, svodeći Bošnjake na vjersku skupinu i ne nudeći ni jedan dokaz da ih se želi marginalizirati i dovesti u podređeni položaj u Mostaru.
Pod bošnjačkom protutežom hrvatskom kazalištu muftija, pak, očito misli na Islamski centar kojeg bi Islamska zajednica gradila do kazalištu u zapadnom dijelu grada. Pitamo se bi li, muftija Dedović prihvatio da se na Musali, u istočnom dijelu središta Mostara, gradi katedrala, kao, da se poslužimo njegovim rječnikom, protuteža velikobošnjačkoj, islamskoj nadmoći.
Muftija bi takav prijedlog trebao pozdraviti kao borac za “jedinstveni multietnički Mostar” i kao dokaz da je protiv “politike podjela na nacionalne prostore”. A, bi li?
IzvoR: hms.ba / Hrvatsko nebo
