Alemka Markotić je rekla kako se kontinuirano se šalju apeli iz svih zemalja od strane struke da se ljudi čim prije cijepe i da te brojeve držimo u kontroli tijekom jeseni, zime i ranog proljeća kada su pojačane bolesti dišnog sustava. Prošle godine u drugom valu je covid pokazao snagu. Nažalost, dosta je i dalje necijepljenih. Ono što je važno, da se delta varijanta širi brže od alfa varijante i preuzeo je primat u Europi. To je razlog zašto se infekcija brže širi, rekla je Markotić.
Markotić: Djeca se žele cijepiti
– Dosta zemalja je najavilo intenzivnije cijepljene djece od 12 do 18 godina, s dobrim rezultatima, s dobrim odgovorom od djece. Kolega iz Portugala je rekao kako se djeca žele cijepiti te da o tome raspravljaju s roditeljima koji su možda malo skeptičniji oko toga.
– Neke zemlje koje su nam turistička konkurencija, imale su teško ljeto – Grčka, Španjolska, Portugal – one su intenzivno ubrzale kampanje cijepljenja, postigle 80% procijepljenosti, a brojevi im sada padaju i ulaze u mirnije razdoblje.
– Moramo i dalje provoditi mjere distance, higijene ruku i naravno cijepljenje koje je kruna svega. Njemačka nema restorane i kafića u koje se može ući bez testiranja ili bez potvrda o cijepljenju i preboljenosti covida. Mnoge zemlje prekidaju besplatno testiranje kako bi potaknule na cijepljenje, sve više zemalja komunicira bitnost cijepljenja i mjera, rekla je Markotić.
Rekla je kako je Klinika Fran Mihaljević praktički puna.
– Imamo 92 hospitalizirana, od toga je 19 njih na intenzivnom liječenju, bilo visokim protokom kisika, bilo respiratoru – u teškom stanju su svi, a preminuo je jedan 72- godišnjak koji je imao nekoliko komorbiditeta i koji nije bio cijepljen.
– Većina nije cijepljena, a dio njih je priznao da su trebali biti hrabriji i mudriji te da su se cijepili. Bit će sretna okolnost za one kojima covid ne ostavi veće posljedice. Naša post-covid ambulanta je puna, a sve više ljudi ima višemjesečne tegobe. Imali smo ovih dana opsadu onih, koji se žele testirati, a bili su nenaručeni. U klinici nemamo toliko prostora da prihvatimo nenaručene, rekla je Markotić.
– Još bih za kraj htjela reći, a to je važno. Sljedećih dana naša najdragocjenija populacija, a to su djeca, njih ne smijemo zbunjivati našim informacijama i nekim idejama – moramo ih pojačano štiti, moramo imati viziju što hoćemo od njih te se o njihovom zdravlju treba baviti struka, a ne svi ostali.
– Djeca prihvaćaju mjere, s entuzijazmom i inventivnosti prihvaćaju svoje odgovornosti. Djeca su nekad pametnija i odgovornija od odraslih, pustimo higijensko-epidemiološke mjere da o tome smjernice donosi struka, a ne opća javnost. Svaki odgovoran roditelj, kad mu je dijete bolesno, pomoć mora potražiti u bolnici, kod pedijatra, a ne ide pitati ekipu na internetu čime će liječiti dijete. Djeca nisu igračke, oni koji žele liječnika, nek si kupe plastične lutke u trgovini, a živu djecu neka prepuste struci i onome što struka predlaže, rekla je Markotić.
Podsjećamo, znanstvene studije su potvrdile i danas je neosporno da škole nisu mjesta gdje se učinkovito širi zaraza (posebice osnovne škole), budući da djeca puno manje obolijevaju i manje učinkovito šire virus.
”Istraživanje objavljeno u vrlo uglednom časopisu dosta jasno pokazuje da maske djeci mogu jako štetiti, jer količina udahnutog ugljičnog dioksida može višestruko prelaziti maksimalno dopuštene količine. U svjetlu te spoznaje, eventualno nametanje obaveznog nošenja maski za djecu u školi (ili bilo kojim drugim situacijama) je etički jako dvojbeno”. naveo je Gordan Lauc u svojoj objavi na društvenim mrežama pa ne znamo na koju struku misli profesorica Markotić.
Istraživanje možete pogledati ovdje.
