O hrvatskoj poljoprivredi od osamostaljenja, iako korijen problema treba tražiti u bivšem sustavu, govori se kroz prizmu problema. Ovaj prevažan sektor za svaku državu, u Hrvatskoj nikako da dođe ‘na zelenu granu’. Sela su uglavnom pusta, zemlju obrađuje starije stanovništvo što potvrđuje i statistika. Puno je tu pitanja poput državnih poticaja, samodostatnosti, zemljišta, uvoznog lobija, životu poljoprivrednika…
Portal Narod.hr kroz seriju tekstova otvorit će goruća pitanja i probleme hrvatske poljoprivrede kroz razgovore s relevantnim sugovornicima, analizama i statističkim podacima.
Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu i bivša zastupnica u Europskom parlamentu, u intervjuu za Narod.hr detektirala je najveće probleme hrvatske poljoprivrede. Progovorila je o uvoznim lobijima, samodostatnosti, poticajima u poljoprivredi…
Narod.hr: Molim Vas da detektirate i ukratko navedete – po Vama – najveće probleme hrvatske poljoprivrede.
Marijana Petir: Problemi u poljoprivredi su višeslojni, a oni su rezultat različitih pristupa i politika kroz tri desetljeća samostalne Hrvatske u kojima je poljoprivreda i samodostatnost u proizvodnji hrane nisu prepoznati kao prioritet.
Izostanak strateškog promišljanja, doveo je do izostanka stvaranja dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Uz nedovoljno razvijenu potpornu infrastrukturu, poput preradbenih, skladišnih i logističkih kapaciteta, mi i dalje izvozimo sirovinu, a uvozimo prerađeni proizvod.
Poljoprivrednicima je potrebno olakšati i ubrzati pristup europskim sredstvima, naravno, uz razumnu kontrolu i monitoring ovih postupaka, no investicije su blokirane ako se na rezultate natječaja čeka i duže od godinu dana što je sada slučaj. Recentni rast cijena inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i energetici i građevinarstvu nije moguće pratiti samo postojećim potporama koje se isplaćuju poljoprivrednicima, i za to je potrebno odobriti interventna sredstva s EU razine i iz državnog proračuna ako ne želimo da nam cijene hrane odu u nebo.
Prisutnost nepoštenih trgovačkih praksi još uvijek nije u dovoljnoj mjeri sankcionirana, postupci su predugi, proizvođači se, zbog straha od gubitka ugovora, boje ovakve prakse prijavljivati, a trgovci love u mutnom.
Razloge treba tražiti i u slabom interesu naših poljoprivrednika za udruživanje, čime se smanjuje i njihova pregovaračka snaga ali i mogućnost boljeg pozicioniranja na tržištu.
Potrebne su i aktivnosti kojima bismo osigurali pravedniju raspodjelu i učinkovitost usmjeravanja izravnih plaćanja prema malim i srednjim te mladim poljoprivrednicima.
Tu je i stalno prisutan problem učinkovitosti u upravljanju državnim poljoprivrednim zemljištem, a znamo da bez zemljišta nema proizvodnje hrane, ali i nedovoljne dostupnosti savjetodavnih usluga, koje su zbog klimatskih promjena i razvoja novih tehnika i tehnologija u poljoprivredi, poljoprivrednicima vrlo važne.
Narod.hr: Kakva je situacija s ‘zelenom tranzicijom’ u kontekstu kritika iz EU na strateški plan? Na čemu trebamo raditi?
Marijana Petir: Poljoprivrednici u Hrvatskoj zabrinuti su zbog pojačanih zahtjeva EU oko zelene ambicije. Oni smatraju da su njihove prakse već sada u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša i da svaki dodatni zahtjev u smislu snažnije primjene zelenih politika može predstavljati opterećenje i odmaknuti ih od cilja zadanog Nacionalnom strategijom poljoprivrede za povećanjem produktivnosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.
S druge strane, Europska Komisija u komentarima na Nacionalni strateški plan traži od Hrvatske da poduzme promjene kako bi ojačala svoj doprinos ciljevima koji su povezani s klimom i okolišem, koristeći pri tome kvalitativne i kvantitativne elemente.
Ove promjene odnose se na opažanja o uvjetovanosti, eko shemama i intervencijama u području ruralnog razvoja, i njihovo modeliranje trebalo bi rezultirati ostvarenjem više ‘zelene ambicije’.
Uz navedeno, moramo osigurati usklađenost s ključnim aktima europskog zakonodavstva o okolišu i klimi, ali i prilagoditi Plan smanjenju poljoprivrednih emisija i poboljšanju sekvestracije ugljika u skladu s postojećim Uredbama o podjeli tereta i LULUCF.
Treba raditi na jačanju održive domaće proizvodnje obnovljive energije na što je saborski Odbor za poljoprivredu više puta upozorio i zatražio da se otklone administrativne prepreke, čime bi pružili dodatnu potporu našim proizvođačima u smanjenju njihovih troškova i pridonijeli energetskoj neovisnosti.
Cijeli intervju sa Marijanom Petir možete pročitati na portalu narod.hr.
