Domovina

KRIZA U BIH (II.): SLUŽBENO SARAJEVO ŽELI UNITARNU BIH I PRETVARANJE HRVATA U NACIONALNU MANJINU

Kriza u BiH se sastoji u tome da ako živimo u sustavu etničkog predstavljanja te ako Bošnjaci biraju bošnjačkog predstavnika, a Srbi srpskog predstavnika, nije pravedno prema Hrvatima da netko za njih bira njihovog predstavnika. Smatram da je to opasno za BiH i da će to građanima hrvatske nacionalnosti ogaditi BiH. A to može dovesti do toga da Hrvati traže treći entitet“, upozoravao je Haris Silajdžić na slučaj Komšić još 2006.g.

Dolazak novoga visokog predstavnika, njemačkog političara Christiana Schmidta, u Bosnu i Hercegovinu, dao je nagovijestiti da se priprema nova zapadna diplomatsko-politička ofenziva u toj državi.

Kriza u BiH,
Slika: Mandat Christiana Schmidta otvoreno osporava Rusija, što je jasno izraženo u proteklom tjednu od strane ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova koji navodi kako (Schmidt) ne može biti priznat kao visoki predstavnik za BiH, jer ne predstavlja međunarodnu zajednicu u Vijeću sigurnosti UN-a, već desetak veleposlanstava u Sarajevu. Također, ruski ministar dodaje kako je „institucija visokog predstavnika ne samo prevaziđena, već da se pretvorila u izvor problema“ / Foto: snimka zaslona

Ubrzo su Sjedinjene Američke Države imenovale izaslanika za izbornu reformu Matthewa Palmera koji u suradnji s ravnateljicom odjela za Europu pri vanjskopolitičkoj službi EU-a Angelinom Eichhorst provodi pregovore sa zainteresiranim stranama, navodi se u FB objavi udruge Vigilare.

Promjena Izbornog zakona od krucijalne je važnosti po Hrvate u BiH. Sadašnje stanje, koje brojnijim Bošnjacima omogućuje da biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, primjer je bez presedana u političkome gaženju prava jednoga naroda. To što Hrvati ne mogu izabrati svoga predstavnika šalje vrlo jasnu poruku: za njih nema mjesta u Bosni i Hercegovini. Takvu politiku ne osuđuje nitko od relevantnih bošnjačkih političara, pa se stvara dojam kako politika uzurpacije hrvatskih prava u BiH uživa konsenzualnu potporu unutar bošnjačkih političkih struktura.

Slika: Zadnji relevantni bošnjački političar koji je upozorio na nedopustivost kršenja hrvatskih prava bio je Haris Silajdžić, svojedobno bošnjački član Predsjedništva BiH / Foto: snimka zaslona

Haris Silajdžić je 2006. u jednoj emisiji dao sljedeće upozorenje Željku Komšiću: „Smatram da, ako živimo u sustavu etničkog predstavljanja te ako Bošnjaci biraju bošnjačkog predstavnika, a Srbi srpskog predstavnika, nije pravedno prema Hrvatima da netko za njih bira njihovog predstavnika. Smatram da je to opasno za BiH i da će to građanima hrvatske nacionalnosti ogaditi BiH. A to može dovesti do toga da Hrvati traže treći entitet“.

Uspješno provođenja agende uzurpacije hrvatskih prava osokolilo je službeno Sarajevo. Tako smo posljednjih godina od strane Bakira Izetbegovića mogli čuti otvorenu najavu obračuna najprije s Hrvatima, a onda i Srbima.

Izetbegović otvoreno Hrvate naziva manjinom i poručuje kako oni kao malobrojniji ne mogu imati ista prava kao Bošnjaci. „Pobijedit ćemo i vojno ako treba“, poručio je bošnjački lider prošle godine, dok se dvije godine ranije hvalio proizvodnjom haubica, transportera, pušaka, višecijevnih bacača i dronova. Jasno je za koga su ovi proizvodi vojne industrije namijenjeni.

Bilo kakva kritika ovakvih skandaloznih poruka automatski se od strane službenog Sarajeva proglašava kao „udruženi zločinački pothvat“ iako povijesne činjenice govore kako su Bošnjaci počinili udruženi zločinački pothvat etničkim čišćenjem Hrvata Srednje Bosne.

U jesen 2019. Stranka demokratske akcije (SDA) donijela je deklaraciju u kojoj se zagovara načelo – jedan čovjek, jedan glas, a „jedinstvo“ bi trebalo obuhvaćati i sljedeće: jedan bosanski identitet, jedan bosanski jezik, jedan vrhovni sud i jednu policiju. Deklaracija, kako vidimo, predstavlja jasan iskaz projekta unitarne BiH u kojoj bi afirmacija tzv. bosanskoga identiteta Bošnjacima omogućila privilegiranu poziciju.

Aktualni pregovori o promjeni Izbornog zakona, može se čuti u kuloarima, najviše se sabotiraju upravo od bošnjačke strane. Jednom kada su navikli na superiornu poziciju u FBiH, ne žele ju tek tako napustiti. Po hrvatske je interese dobro to što je Palmer dao do znanja kako ne će doći do ukidanja kategorije konstitutivnih naroda što je neskrivena vruća želja bošnjačkih političara. Međutim, tjera na oprez njegova izjava kako bi se problem izborne reforme trebao riješiti „uklanjanjem etničkih prefiksa“ kod izbora članova Predsjedništva BiH te zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

Dok Palmerova najava tjera na oprez, pravu uzbunu bi trebala izazvati izjava odlazećeg državnog tajnika za Europu u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Njemačke, Michaela Rotha. Roth, koji odlazi na poziciju u novu izvršnu vlast, kao što je izvijestio Deutsche Welle, nedavno je poručio kako je princip „jedan čovjek, jedan glas“ najviši doseg demokracije.

U višenacionalnim državama primjena ovoga principa dovodi do hegemonske pozicije najbrojnijeg naroda. Je li Roth samo neupućen u situaciju u BiH ili autori SDA deklaracije, koji se zalažu za isto rješenje, imaju odlično razvijenu lobističku mrežu u najmoćnijoj europskoj državi? U SAD-u Bošnjaci imaju petnaestak lobističkih ureda, a Hrvati niti jedan. Slučajno?

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
Vigilare

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button