Domovina

KRIZA U BIH (I.): U TZV. RS-U HRVATI ETNIČKI OČIŠĆENI, A U FBIH PRIJETI IM SE VOJNIM RJEŠENJEM

Kriza u BiH korespondira s aktivnim pregovorima oko reforme Izbornog zakona koji se odvijaju pod patronatom američkih i EU diplomata. Njemački „Die Zeit“ nedavno je govorio i o mogućnostima izbijanja novoga rata.

Aktualna kriza započela je krajem srpnja. Tada su predstavnici političkih stranaka iz tzv. Republike Srpske, na prijedlog Milorada Dodika, odbili sudjelovati u radu državnih institucija – Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.

Razlog je bila odluka bivšega visokog predstavnika Valentina Inzka o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine koje negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca smatraju kažnjivim. Osim blokade institucija uslijedile su ponovno najave o secesiji, ali i o formiranju vlastitih oružanih snaga.

U tzv. Republici Srpskoj Hrvati su etnički očišćeni u vrijeme rata, posebno na području Posavine, a kasniji povratak bio je ciljano zaustavljen.

U Federaciji BiH nastavlja se politička majorizacija hrvatskog korpusa. Bošnjački čelnik Bakir Izetbegović naziva ih manjinom, svaki iskaz hrvatskog nezadovoljstva izjednačava s:

  • „udruženim zločinačkim pothvatom“,
  • prijeti im vojnim rješenjem i
  • „prijateljima iz svijeta“.

Takvu politiku podupiru sve bošnjačke stranke bez iznimke.

Aktualni pregovori o izmjeni Izbornog zakona odvijaju se pod pokroviteljstvom Washingtona i Bruxellesa, no oko Bosne i Hercegovine se već dugo lome interesi i drugih zemalja, od Rusije, Kine i Njemačke do Turske, Irana i Saudijske Arabije.

26. godina nakon Daytona BiH je i dalje udžbenički primjer propale države u kojoj se ponovno kao i u prosincu 1995. pripovijeda o istim problemima. Malo se toga promijenilo osim što je zemlju napustio veliki broj ljudi.

Kriza u BiH,
Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine objavila je Crkvenu statistiku u BiH od 2015. do 2020. godine, iz koje je razvidno da je u zadnjih pet godina iz BiH nestalo preko 60 tisuća katolika (više o temi ovdje)

Bez inozemne pomoći i bez federalne jedinice, kao najmalobrojniji narod, Hrvati u BiH nalaze se u iznimno teškoj situaciji, razapeti između secesionističkih tendencija Banje Luke i unitarističkih (centralističkih) planova Sarajeva.

Za razliku od Srba i Bošnjaka, bosanskohercegovački Hrvati nemaju saveznike u snažnijim inozemnim središtima moći. Nekada katolička Europa nema niti najmanje razumijevanja za hrvatski čimbenik u toj državi koji je jedini istinski prozapadno orijentiran.

Za razliku od Srba i Bošnjaka, Hrvati nemaju ni svoju federalnu jedinicu. Federacija BiH samo je formalno bošnjačko-hrvatska, a u stvarnosti je poluga bošnjačkih interesa. No Sarajevo se ne miri ni sa sadašnjim stanjem, nego želi Hrvate i formalno pretvoriti u nacionalnu manjinu. To je prvi korak, a onda bi uslijedilo nametanje tzv. građanskog modela na razini cijele države.

Ima li Bosna i Hercegovina, takva kakva jest, budućnost? Može li višenacionalna država u kojoj se želi politički dekapitirati jedan narod opstati? U situaciji tektonskih lomova globalne geopolitičke scene postoje li rješenja koja će spriječiti crni scenarij za Hrvate u Bosni i Hercegovini?

Izvor: Vigilare FB objava.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button