”Do prije dan, dva nisam ni slutio da je u Puli moguće studirati na Kragujevačkom sveučilištu.Ne samo zbog 800 kilometara udaljenosti koji dijele Pulu i Kragujevac već i zbog posve različitih civilizacijskih krugova kojim pripadaju države u kojima se nalaze Pula odnosno Kragujevac. Hrvatska i Srbija.” napisao je gradski zastupnik Mosta i poznati liječnik Trpimir Goluža čiju objavu donosimo u nastavku.
Hrvatska europsko pravno uređena država članica Europske Unije i Srbija, država posve neusklađena sa europskom pravnom stečevinom.
Teško je zamislivo da balkanska kragujevačka diploma uz manju formalno – administrativnu doradu vrijedi jednako kao ona europska iz Zagreba, Rijeke, Splita, Rima, Beča, Londona ili Berlina.
Ali, fakat vrijedi! Trinaest medicinskih sestara najnormalnije radi u Hrvatskoj s nostrificiranin diplomama Sveučilišta u Kragujevcu.
Ispostavilo se da je Kragujevačko sveučilište u Puli samo nastavak tradicionalnog dislociranog pulskog studiranja. Kragujevačke pulske studentice treće godine sestrinstva prve su dvije godine studija završile na bosanskohercegovačkom zeničkom fakultetu. Naravno, uz nastavu u Puli.
Eto tako, pulske su medicinske sestre ostvarile međunarodnu akademsku izobrazbu u dvije nam susjedne države, a da pri tome nisu ni nosom provirile iz Pule.
Navedeni studij nije imao potrebnu akreditaciju za provođenje u Hrvatskoj, ali jest za provođenje u Srbiji. No, studiralo se u Hrvatskoj doduše na srbijanskom sveučilištu i fakultetu! Srbija je izdala diplomu, a Hrvatska je prihvatila. Dakle, Hrvatska preko Srbije prihvaća ono što sama ne dozvoljava.
Očito pojedini hrvatski moćnici drže da je poželjno da se akademski program koji nije dozvoljen u Hrvatskoj, a dozvoljen je u Srbiji, provodi u Hrvatskoj. Time interes srbijanskog sveučilišta pretpostavljaju hrvatskom obrazovnom, akademskom i pravnom sustavu.
Sad kad je pulsko studiranje kragujevačkog sestrinstva došlo pod lupu javnosti, na stupu srama našle su se isključivo studentice. Uglavnom medicinske sestre pulske bolnice sa višegodišnjim iskustvom u struci, koje su samo iskoristile mogućnost koju im je ponudilo hrvatsko društvo i Hrvatska država.
Sumnja se da je kragujevački fakultet protivno propisima omogućio pulskim studenticama upis, školovanje i izdavanje diplome o stečenom stručnom nazivu Strukovna medicinska sestra/tehničar.
Nitko ne istražuje tko je smislio i organizirao ovakvo međunarodno dislocirano studiranje upitne kvalitete protivno hrvatskim akreditacijskim principima i propisima. Nitko ne propitkuje tko je zaslužan što je ovaj nakaradni plan stvaranja “viših” medicinskih sestara u praksi zaživio.
Tko je odgovoran, tko je zaradio usidrivši Kragujevačko sveučilište u Pulu? Zašto se u Puli nije dislociralo neko zapadno europsko, EU sveučilište, npr. sveučilište iz obližnjeg Trsta već šumadijsko iz dalekog Kragujevca?
Kakva je uloga strukovne sestrinske komore i nadležnog Ministarstva obrazovanja RH u zeničko – kragujevačkom modelu akademskog obrazovanja hrvatskih medicinskih sestara?
Hoće li netko to istražiti? Hoće li odgovorni za stvaranje kaosa odgovarati ili će sve završiti na obrazu trinaest medicinskih sestara?
Ima li barem malo srama i odgovornosti u hrvatskom društvu?
Zašto je kompas akademskog obrazovanja medicinskih sestara okrenut prema istoku, a ne prema zapadu?
Izvor:Trpimir Goluža/FB
