Nakon što je hrvatski europarlamentarac Mislav Kolakušić najavio podnošenje kaznene prijave protiv hrvatskog Faktografa i američkog Facebooka, zbog ograničavanja prava na slobodu govora, za što je Člankom 127. Kaznenog zakona RH predviđena zatvorska kazna do jedne godine, doznajemo kako isto pripremaju i drugi.
Samom najavom tužbe su Faktograf i Facebook promptno ukinuli sve restrikcije Kolakušiću, čime su priznali da svjesno krše hrvatski zakon, donosi portal paraf.hr.
Istim putem sada će krenuti mnogi koji već mjesecima trpe cenzorske škare na toj društvenoj mreži.
Cenzurirali Bakića, Miševića, Lauca, Lovrinovića, Raspudića, brojne nezavisne portale…
Zadnji u nizu je novinar RTL-a Boris Mišević. I njemu je Facebook po prijavi hrvatskog Faktografa smanjio vidljivost na toj mreži. I to ne prvi put.
– Facebook je smanjio moj doseg? Stvarno? Zašto? Ne znam. Nema razloga za to. Ovo je nečuveno. Dovedite svoje factC ljude u Hrvatskoj u red molim vas, i vratite mi normalne ljude, objavio je RTL-ov novinar na svom FB profilu.
Na to su reagirale i brojne druge javno poznate osobe, poput poduzetnika i matematičara Nenada Bakića i bivšeg saborskog zastupnika Gorana Aleksića, kojima su napravili isto.
No, nisu oni jedini. Na ograničavanje dosega su se svojevremeno požalili i znanstvenik Gordan Lauc, saborski zastupnik MOST-a Nino Raspudić, bivši saborski zastupnik Ivan Lovrinović kao i mnogi drugi mahom neovisni web portali koje vladajući ne potkupljuju putem plaćenih reklama državnih poduzeća i sponzorstva tematskim konferencija u organizaciji medija.
Ono što im je svima zajedničko jest propitivanje anti-korona mjera, učinkovitosti cjepiva kao i neviđene propagande koja stoji iza svega.
Portal Paraf je nedavno otkrio kako razlozi cenzure stoje u globalnim investicijskim fondovima. Isti su naime vlasnici Facebooka, kao i najvećih farmaceutskih kompanija. Oni masno zarađuju na cjepivu, i svaka kritika istoga im kvari posao. Njima je najprofitabilnije da pandemija traje što duže te da se cijepi što više ljudi, bez obzira je li im to potrebno ili ne.
No, kao i svakoj diktaturi, pa i ovoj digitalnoj, jednom dođe kraj. To je svojim primjerom pokazao bivši sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić. Objasnio je u čemu leži suština kršenja zakona cenzuriranjem objava:
– Sloboda govora je jedno od temeljnih prava građana cijelog svijeta i nalaze se u temeljim poveljama UN-a. O koliko se važnom pravu radi govori i podatak da se ono štiti zatvorskim kaznama u svim državama Europske unije. I u Hrvatskoj je člankom 127 Kaznenog zakona propisano isto. Što se trenutno događa. Na društvenim mrežame su izmišljeni tzv. fact – checkeri (Faktograf op.a.), ‘pravila zajednice’ i slične stvari, kojima se direktno krše navedene zakonske odredbe. Društvene mreže su napravile neka svoja pravila kojim misle da mogu izbjeći zakonske norma. No, to nije tako, naglašava Kolakušić te nastavlja:
– Primjerice, Facebook napiše pravilo da se na toj mreži ne smiju iznositi određene činjenice. To je isto kao da vi kao predstavnik stanara napišete na ulazna vrata u pravila o kućnom redu ‘svatko tko prođe kroz ova vrata bit će opljačkan’. Vi to možete napisati, ali kad to napravite odgovarati će te prema Kaznenom zakonu. Isto tako i u sportskom parku vi možete napisati ‘tko pređe ovu ogradu bit će fizički kažnjen’. Vi to možete napisati, ali za fizičko kažnjavanje će te kazneno odgovarati’. Tako je i na Facebooku. Vi možete u svojim Pravilima napisati što god hoćete. Ali ako prekršite zakon određene države, morati odgovarati, pojašnjava Kolakušić.
Ačlanak 127.Kaznenog zakona Republike Hrvatske koji glasi:
“Tko uskrati ili ograniči slobodu govora ili javnog nastupa, slobodu tiska ili drugih sredstava priopćavanja kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine”.
Upravo to će, doznajemo, biti predmet tužbe protiv Glavnog urednika Faktografa Petara Vidova, njegove zamjenice Sanje Despot, te novinarki Ane Benačić, Gabrijele Galić, Matee Grgurinović i Melite Vrsaljko.
Od tuženih će se osim kazne za ograničavanje slobode govora, potraživati i naknada za izgubljenu dobit, koju će paralelno pokrenuti grupa nezavisnih web portala. Uskraćivanjem dosega i brisanjem informacija cenzori Faktografa su direktno nanijeli financijsku štetu njihovom poslovanju. Portali u arhivi imaju brojne objave koje su kao netočne cenzurirane od strane Faktografa, odnosno Facebooka, da bi se kasnije pokazale točnima.
