Izbor uredništva

Javni upit za ”uvaženu” profesoricu Andreu Vranić !?

Nakon možemo uistinu reći komičnog intervjua objavljenom na portalu u vlasništvu obitelji Pavić čije su veze sa ”dubokom državom ” dosta poznate, stranica Sapere Aude i uputila je javni upit profesorici Andrei Vranić . Njihovu još jednu odličnu objavu koja u potpunosti razotkriva manipulatore i propagandiste koji su maskirani u ”stručnjake ” donosimo u nastavku:

”Danas na Sapere Aude upit na temelju posebno komičnog intervjua i članka objavljenom na portalu Telegram.hr.

Koliko god tragično bilo i dalje gledati ovakve manipulacije koje se nisu nimalo modificirale pune 3 godine, na ovu ni mi nismo uspjeli suspregnuti smijeh.

Kako to uvijek biva, tekst implicira da su “teoretičari zavjere” potkapacitirani ljudi “iz manjih sredina, s manjim primanjima” koji, eto, ne znaju razlikovati istinu od laži. Možda bi ovo bila uspješnija propaganda, gospodo s Telegrama i N1, i gospođo Vranić, da se kod vrijeđanja inteligencije drugih barem potrudite ne raditi osnovne gramatičke i pravopisne greške.

Pogledajmo, primjerice, sljedeću rečenicu naših inteligentnih profesora i Telegram novinara; “Suradnica u istraživačkom timu Pro-facta i profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Andrea Vranić, za N1 je govorila o profilima teoretičara zavjera o covidu 19. Utvrdili su, kaže, 16 teorija zavjere te da između osam i gotovo 50 posto sudionika sklono vjerovati u neku od njih”.

U prvoj rečenici fali predikat ili umjesto točke prije osobnog imena fali zarez. U drugoj rečenici je ružna konstrukcija ponavljanja “o profilima teoretičara zavjere o covidu 19” – besplatna lekcija preformuliravanja na Sapere Aude: “Govorila je o profilima teoretičara zavjere u kontekstu covida”.

Treća rečenica bila bi nejasna i većim piscima od nas, pa molimo gospođu ili novinare da pojasne što znači “utvrdili su 16 teorija zavjere”, a što “te da između osam i gotovo 50 posto sudionika sklono vjerovati”. Kakva je to suluda kategorija od 8 do 50%? Nadalje, u rečenici fali pomoćni glagol biti, a nejasno je i što znači da je “sklono vjerovati u neku od njih” – da vjeruju u neku od njih ili da ste ih vi kategorizirali u taj neprecizni termin “sklonosti” jer su rekli nešto što se ne slaže s vašom ideologijom?

Profesorica nastavlja, “najčešća teorija zavjere kojoj se priklanja 50 posto sudionika je da se manipulira statistikom, odnosno brojevima oboljelih i umrlih” – ovdje bismo zamolili Faktograf (EDIT: gospođa piše za Faktograf, tako da se ironije nastavljaju redati) da reagira jer gospođa očito laže kada kaže da je ovo teorija zavjere; naime, šef epidemiološke službe RH nedavno je izjavio (i to u istom mediju za koji je i profesorica dala intervju) kako RH nema službeno usvojenu i provođenu metodologiju kojom preminule građane svrstava u preminule od covida (https://hr.n1info.com/…/kaic-neke-zemlje-ne-testiraju…/). Dakle, svako pozivanje na strože mjere na temelju te statistike nužno je manipulacija jer nema jednoznačnog i službenog načina kako se do statistike dolazi. Molimo hitnu reakciju Faktografa!

“Istaknula je da je ključna karakteristika osoba koje su sklonije teorijama zavjere – veliko nepovjerenje prema znanosti. Zatim niža znanstvena i medijska pismenost, kao i to da su religiozniji i manje skloni prihvaćati nove ideje” – ovdje gledamo još jedan niz teških ironija; gospođa priča o znanstvenoj nepismenosti ljudi za koje kaže da osjećaju “nepovjerenje prema znanosti”, čime ona pokazuje elementarno nepoznavanje filozofije znanosti (tj. znanstvenu nepismenost), jer se, kako smo puno puta ukazali, znanosti ne “vjeruje”, već ju se teži opovrgnuti svim mogućim sredstvima kako bi odvojili ispravne od neispravnih teorija. Opovrgljivost je, dakle, ono čime se znanost diferencira od pseudoznanosti, a upravo to vaša definicija znanosti, gospođo Vranić, apriorno odbacuje pozivajući se na “povjerenje”. O tome da o medijskom pismenosti drugih piše članak koji nema dvije povezane rečenice bez gramatičkih grešaka ne treba trošiti previše riječi, kao ni o tzv. “prihvaćanju novih ideja” o kojem pričaju ljudi koji svoje “stavove” (tj. ideologiju) nisu promijenili od ožujka 2020.

“U pravilu su korisnici uključeni u neke grupe na društvenim mrežama s ljudima koji slično misle i tu nećete biti izloženi informacijama koje nisu u skladu s vašim mišljenjima i uvjerenjima. To je okruženje koje će potvrđivati ta uvjerenja” – ovakve se izjave, ponavljamo, prenose u mainstream medijima, koji jedni od drugih prepisuju podobne stavove, koji ne rade osnove svog posla u obliku propitkivanja narativa, vlastitog traženja odgovora i kritičkog novinarstva, čiji stavovi se ne cenzuriraju – koliko god krivi bili, dok se nepodobni stavovi drugih sustavno cenzuriraju na spomenutim društvenim mrežama, itd.? Još jednom, uz isprike radi neslužbenijeg tona, poručujemo:

“To da ne postoji povjerenje u tako važne aktere kao što su Sabor, policija i javna uprava je poražavajuće” – ovdje se čak i slažemo s profesoricom, osim ovog manipulativnog prešućivanja da je ta činjenica poražavajuća upravo za Sabor, policiju i javnu upravu, a ne za građane koji im nakon suludog trogodišnjeg djelovanja s pravom ne vjeruju. Ako se s time, pak, ne slaže, problematičnost je ove rečenice tim veća jer pokazuje kolektivistički svjetonazor u kojem se državnim božanstvima “vjeruje” umjesto da ih se, kako demokracija nalaže, konstantno kritički i konstruktivno propitkuje.

“Govoreći o utjecaju medija, rekla je kako smatra da je odgovornost medija u senzacionalizmu, u načinu na koji se pišu naslovi ili fotografijama koje se stavljaju, ali da je puno veći problem, po pitanju covida, to što se građanima na neadekvatan način pojašnjavao znanstveni proces, odnosno kako teku znanstvena saznanja” – znate li vi, gospođo Vranić, kako “teku” znanstvena saznanja? Ne bismo rekli sudeći prema pokazanom, ali ako smo u krivu, te kad ste već dobili javni prostor, zašto vi jadnom neukom narodu niste pojasnili to što novinari nisu – pogotovo ako to smatrate toliko bitnim?

Šećer na kraju; “Nekih 40 posto sudionika reklo je da im je bilo teško ili vrlo teško [u covid mjerama], kaže Andrea Vranić” – nije nam jasno kakav je to upitnik koji postavlja pitanje “je li vam bilo teško ili vrlo teško tijekom covid mjera”. Što se takvim čudnim i nepreciznim pitanjem želi doznati, te kako netko može objektivno reći je li mu “bilo teško”? Što ako je tada doživio procvat u poslu, oženio se i dobio dijete? Tada mu nije bilo “teško” neovisno o tome što se ni u kojem pogledu ne slaže sa srednjovjekovnim covid mjerama o kojima je slušao na TV-u. Smiješno pitanje za nešto što bi se bilo gdje javno usudilo nazivati ozbiljnim istraživanjem.

Sve u svemu, još jedan u nizu zatupljujućih, manipulativnih, banalnih, nepreciznih, polupismenih, polukoherentnih, papagajski ponavljanih ideoloških pamfletića koji se ruše kao kula od karata s prvim ozbiljnijim pitanjem. Pretpostavljamo da odgovor, kao i u zadnjih 6 javnih upita, nećemo dobiti, čime će dotična profesorica potvrditi da je instrumentalizirala svoju profesionalnu i javnu personu u ime promocije ideologije.

Izvor:Sapere Aude

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button