Domovina

“Gornji horizonti”: Hoće li se dolina Neretve pretvoriti u pustinju?

Vlada RS-a donijela je, naravno, ne slučajno, 31. prosinca 2021., u pretnovogodišnje vrijeme, odluku kojom daje garanciju bh. entiteta Republike Srpske za kreditno zaduženje Hidroelektrane “Dabar” d.o.o. Trebinje kod Izvozno-uvozne banke Kine u iznosu od 189.409.002 eura, za izgradnju ostatka objekata ove hidroelektrane čija će instalirana snaga biti 159,15 megavata.

Kako je saopćeno medijima, ovim je “omogućeno da se napokon realizira projekat iz šezdesetih godina prošlog stoljeća o izgradnji sistema “Gornji horizonti” koji će elektroenergetsku bilancu Hidroelektrana na Trebišnjici /HET/, u čijem je vlasništvu HE “Dabar”, povećati za oko 50 posto”, javio je portal Trebinje.info zadnjeg dana 2021.

 Prebacivanje voda

HE “Dabar” je sastavni dio projekta “Gornji horizonti”, koji predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja u akumulaciju Bilećkog jezera.

Podsjetimo, ugovor o izgradnji HE “Dabar” potpisali su “Elektroprivreda RS” i preduzeće “China Energy Gezhouba Group” koje će financirati 85 posto projekta. Ugovor je potpisan u maju prošle godine. Prethodno je Vlada Republike Srpske dala koncesiju HET za izgradnju i korištenje HE “Dabar”. Koncesija je dana na 50 godina.

Već desetljećima ekolozi, novinari, intelektualci, stanovnici Hercegovine – bez rezultata – upozoravaju na moguće fatalne posljedice projekta “Gornji horizonti”.

Naravno, oni uključeni u projekt “Gornji horizonti” i danas negiraju bilo kakve posljedice, no relevantni stručnjaci su davno uradili listu mogućih posljedica.

To su: promjena klime, moguća mentalna oboljenja lokalnog stanovništva zbog potpune promjene prirodne slike i druge opasnosti po ljudsko zdravlje, nestanak dijelova ribljeg fonda, ptičjih vrsta, biljnog raslinja, nestanak šumske divljači, uništenje prirodnog lanca ishrane, uništavanje poljoprivrednih dobara i uništavanje turističkih dobara…

Neke indikativne pojave već se odavno dešavaju na terenu. Ugledni sarajevski fotoreporter Fuad Fočo snimio je 2020. godine dramatične kadrove korita rijeke Bregave koja je u donjem toku gotovo potpuno presušila. Posebno je to bilo vidljivo kod Starog mosta, odnosno Mustaj-begovog mosta u Klepcima kod Čapljine.

Još je 2011. godine poznati sociolog, novinar i publicista, Stočanin prof. Enes Ratkušić ukazivao da je ”Bregava presušila”, te da ”sada čekamo zemljotrese”!

”I ranije je bilo suša, čak i većih od ovogodišnje, ali ja se kao ni drugi ne sjećamo da je rijeka prestala teći kroz sami grad Stolac”, pisao je Ratkušić u rujnu 2011. godine.

Sumanuti projekt

On je ove dramatične događaje dovodio u vezu sa ”Gornjim horizontima”, ”sumanutim projektom koji, najjednostavnije rečeno, zbog malo više struje, podrazumijeva prevođenje voda iz sliva rijeke Neretve u sliv Trebišnjice”.

I direktor vodnog područja Jadranskog mora iz Mostara Damir Mrđen ukazivao je 2012. da je ”već izgradnja prva faze projekta ‘Gornji horizonti’, hidroelektrana Trebinje I, Trebinje II, Plat i Čapljina su doveli do znatne izmjene okoliša donje Neretve, ali i priobalnog dijela u Republici Hrvatskoj”.

Neretva postaje slana!?

Poznata ekologinja iz Ploča i kandidatkinja i za Europski parlament, Ana Musa, iznijela je konkretne primjere promjene okoliša kako u BiH, tako i u Hrvatskoj.

“Neretva je već sada slana do BiH! Voda iz mora ulazi u Neretvu i dolazi do Čapljine. U Višićima kod Čapljine su tako u Neretvi našli lignje, koje inače obitavaju isključivo u moru. Riječ je o tome da vode koje se usmjeravaju prema Bilećkom jezeru jednostavno smanjuju nivo vode Bune, Bunice, i Bregave, a potom i dotok na ušće Neretve. Kad je nivo slatkih voda iz Neretve manji, more dublje prodire dublje u Neretvu u unutrašnjost i zbog toga dolazi do zaslanjenja voda”, objašnjavala je Musa autoru ovih redaka.

Grupa stolačkih studenata, predvođena Rusmirom MahmutćehajićemNijazom Durakovićem i Kasimom Korjenićem još sedamdesetih godina prošlog stoljeća pokušavala je uvjeriti tadašnje vlasti da bi ”Bregave i stotine vrela u Hercegovini, krene li s realizacijom taj suludi poduhvat, moglo nestati”.

Pokojni Prof. dr. Nijaz Duraković do svoje smrti je ukazivao na tragične posljedice ”Gornjih horizonata”, tvrdeći ”da se na taj način za malo megavati struje čini jedna od najvećih ekoloških katastrofa u Evropi”.

Smrti 500 vrela

Vlasti u Sarajevu uglavnom su šutjele, kao i obično, ili su nisu učinili dovoljno.

‘Prijetnje su uistinu potpuno realne. Uzimanjem vode i provođenjem prema Bilećkom jezeru ozbiljno su ugroženi vodotoci rijeka Bregave, Krupe, Bunice, Bune… Ali i samo Hutovo blato i Deransko jezero, te još oko čak 500 vrela u Hercegovini! Oni će bukvalno zabetonirati svi vodene izvore iz Dabarskog, Fatničkog i Gatačkog polja kako bi usmjerili vode u željenom pravcu! U ponore će se izliti milioni kubika betona. Ako se to jednom napravi, onda je kasno. U pitanju su još i sva podzemna vrela na potezu od Dubravske visoravni, pa sve gore do pritoka Neretve oko Glavatičeva u Konjicu, odnosno Lađanica, Krupnja i druge”, tvrdio je pokojni Duraković autoru ovih redaka davne 2008.

Sasvim argumentirano isticao je da se na taj način dovodi u pitanje život u Hercegovini…

”Bez spomenutih živih vrela oko 200 hiljada ljudi u Hercegovini jednostavno ne može preživjeti, niti njihova stoka, pa čak ni divljač. Bez vode ostaje ogromna Dubravska visoravan, stolačka dolina, Vidovo polje… Na taj način bit će uništena poljoprivredna proizvodnja, i tako onemogućen goli opstanak u Hercegovini. Stanovništvo bi se praktično moralo iseliti. Uzimanjem tih voda Hercegovina će se pretvoriti u neku pustinju”, upozoravao je Duraković.

Možda je sve izgubljeno zauvijek

I poznati književnik Ivan Lovrenović još prije više od desetak godina izražavao je strah da je možda sve ”izgubljeno zauvijek”.

”Možda čak i sama rijeka Bregava! Dok završavam ovaj zapis o Zlatku Ugljenu (polovica rujna 2011. godine), čitam kako je Bregava u Stocu posve presušila, i kako ta katastrofa, prouzročena izgradnjom hidroenergetskih projekata u višim predjelima istočne Hercegovine, prijeti da postane stalno stanje stvari”, isticao je Lovrenović.

Među brojnima, i Ana Musa se plašila najgorih scenarija

“Od plodne Kalifornije, kako nazivaju deltu Neretve, izuzetno plodnog i bogatog područja, ovdje sada polako nastaje slana pustinja, nastaje Sahara! Morska voda se širi i natopnim kanalima odakle ovdašnje stanovništvo navodnjava zemlju…Ukoliko se ovako nastavi počet će se sušiti mandarine i ostali zasadi! Planiranom gradnjom brana, Neretvanska bi dolina postala potpuno slana”, govorila je.

U listopadu 2017. Mostov saborski zastupnik Nikola Grmoja pozvao je hrvatskog premijera Andreja Plenkovića tadašnju ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić da “pokušaju zaustaviti projekt Gornji horizonti” u bh. entitetu Republici Srpskoj zbog kojega se, upozorava, “već povećao salinitet Neretve na području Opuzena i Metkovića, a sada i na području BiH, u općini Čapljina”.

Da li je na sceni ono što su dramatično upozoravali ugledni intelektualci i ekolozi svih ovih desetljeća – osjetit ćemo uskoro. Možda i pri prvom narednom podrhtavanju tla, rekao bi pokojni Enes Ratkušić.

horizonti
Ostaje li Hercegovina bez vode i kako izbjeći apokalipsu

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
voda.ekoakcija.org

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button