Samo 30 minuta je bilo dovoljno kako bi izvukao sve poznate afere HDZ-a i SDP-a. Ovaj post je na svom Facebook profilu podijelio saborski zastupnik Mosta Marin Miletić. Njegovu objavu djelomično prenosimo, a cijeli post možete pročitati OVDJE
Vlast je moć. A moć kvari. I najčišća srca ljudska mogu potamniti ako su predugo blizu velike moći. Zato je važno MIJENJATI vlast. Što redovitije, što češće. Kako lokalnu, tako i nacionalnu.
Vjerujem da svatko od vas može nadodati još poneku aferu. Nešto što ne valja i što nije dobro. Ali, nije to bit ovog posta.
Ne obraćam se uopće strankama koje su vodile našu Državu od samostalnosti. Niti želim u ikoga upirati prst. Želim samo Tebi progovoriti. Baš Tebi, građanine.
Ostaješ doma, ne izlaziš na izbore i DIREKTNO UTJEČEŠ na sve ovo. Ne, ne, NE! Moguće je! Tamu ćemo potjerati, svjetlo će pobijediti.
Ne nasjedaj na njihove posljednje političke trzaje i krikove obmana. Dolazi vrijeme u kojem ćemo graditi onakvu Hrvatsku kakvu su zavrijedili svi oni koji su dali svoje živote za nju. Želimo Hrvatsku nade i optimizma, sretnih ljudi, Hrvatsku u koju će se dolaziti živjeti, a ne iz nje – bježati.
Tvoja, baš tvoja odgovornost je ogromna. Nemaš pravo odustati.
AFERE: HDZ = SDP:
- FIMI MEDIA 70 milijuna kuna (2007.-2009.). Izvlačenje oko 70 milijuna kuna iz državnih tvrtki. HDZ je osuđen za izvlačenje državnog novca.
- AFERA HEP 650 milijuna kuna (2008.). Afera HEP imala je više krakova i to od pogodovanja tvrtki Roberta Ježića DIOKI, fiktivnog zapošljavanja Rade Buljubašića i 600 milijuna kuna teške afere HEP-TLM pa do fiktivnih ugovora o djelu.
- AFERA HAC 25 milijuna kuna (2006.-2009.). Afera s preplaćenim radovima i nezakonitim ugovorima o prodaji. Krajem 2019. godine bivši HDZ-ov ministar i zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta nepravomoćno je oslobođen optužbi da je sa suradnicima podijelio preko 15 milijuna kuna i 850 tisuća eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta, no krivima su proglašena trojica njegovih suoptuženika.
- AFERA HYPO 37 milijuna kuna (2004.-2005.). Sanaderova provizija za ulazak Hypo banke na hrvatsko tržište, afera teška 5 milijuna eura. Sanader je na kraju osuđen.
- AFERA PLANINSKA 17 milijuna kuna (2009.). Sređivanje kupovine od bivšeg saborskog zastupnika HDZ-a Stjepana Fiolića za potrebe Ministarstva regionalnog razvitka po cijeni znatno višoj od tržišne. Osuđen Ivo Sanader, bivši šef HDZ-a.
- AFERA SPICE 400 milijuna kuna (2006.). Malverzacije dionicama Podravke teške oko 400 milijuna kuna. U aferi je bio glavni optužen HDZ-ov Damir Polančec. Na kraju su Polančec i sedmorica suokrivljenika oslobođeni optužbe, a četvorica su proglašeni krivima.
- AFERA MEDIKOL 230 milijuna kuna (2006.-2011.). HDZ je financirao privatnu polikliniku Medikol državnim novcem.
- AFERA HŽ 27.3 milijuna kuna (2003.-2008.). Pranje novca u Hrvatskim željeznicama, a novac je navodno završavao na računima raznih off-shore tvrtki. Uz bivšeg šefa HŽ-a osuđena su još četvorica.
- AFERA HPB. Oko 255 milijuna kuna (2007.-2009.). Rizični kreditni plasmani Hrvatske poštanske banke. Davani su nalozi za odobrenje kredita bez obzira na rizik, kreditnu sposobnost i osiguranja. Šefu te banke Josipu Protegi i drugima i dalje se sudi.
- AFERA INA – MOL 10 milijuna eura (2008.). U ovoj aferi bivši šef HDZ-a Ivo Sanader osuđen je za primanje 10 milijuna eura mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija. Nepravomoćno osuđen na 7.5 godina.
- AFERA ĐAKOVŠTINA 55.7 milijuna kuna (2009.-2010.). Iz silosa Đakovštine nestalo nekoliko desetaka tisuća tona žitarica i uljarica, čiji su stvarni vlasnici bili Ravnateljstvo za robne zalihe te brojni poljoprivrednici. Veći dio robe završio je na policama Konzuma.
- AFERA SUNČANI HVAR 571 milijun kuna (2007.). Privatizacija Sunčanog Hvara provedena je u maniri HDZ-ovih privatizacija kakvih smo se nagledali u devedesetima.
- AFERA SLAVONSKA BANKA 150 milijuna kuna (2008.). Hrvatska je po nepravomoćnoj presudi Hypo banci dužna isplatiti iznos od 40 milijuna eura zbog namještanja financijskog stanja Slavonske banke koju je Hypo banka službeno preuzela 2008. godine.
- AFERA BRODOSPLIT 27 milijuna kuna (2006.). Pranje novca teško 4.7 milijuna kuna. Nakon oslobađajuće presude za Sanadera i društvo određeno je novo suđenje.
- AFERA IMOSTROJ I BECHTEL 6 milijuna kuna ( 2004.-2006.). Miomir Žužul bio je jedan od trojice ministara koji su se osobno založili za otpis višemilijunskog duga Imostroju, tvrtke čiji je novi vlasnik njegovoj supruzi za polovicu bezvrijedne tvrtke isplatio pola milijuna kuna. Tu je i nikad riješena Žužulova afera Bechtel zbog koje je otišao iz vlade.
- AFERA KAMEN INGRAD 60 milijuna kuna (2006.-2009.). Vlado Zec bivši je dužnosnik HDZ-a i HSP-a, čijoj je tvrtki Kamen Ingrad Sanaderova vlada otpisala 30 milijuna kuna duga. Tako je krenulo, da bi tvrtka na kraju propala, a Zec je do sada za razne malverzacije odležao više od četiri godine.
- AFERA SALONIT oko sto milijuna kuna (2004.). Protiv bivšeg vlasnika Salonita Joze Ćurkovića dignuto je par optužnica zbog štete od stotinjak milijuna kuna. Ćurković se nalazi u bijegu od hrvatskog pravosuđa u BiH.
- AFERA VERONA 70 milijuna eura (2006.). Tajno u Veroni 24. i 25. lipnja 2006. godine sastali su se Ivo Sanader, predsjednik Uprave Plive Željko Čović te Miomir Žužul, a tema razgovora bila je prodaja Plive. Barr je za većinski paket Plive na kraju platio 2.2 milijarde dolara, a natjecanje Actavisa i Plive navodno je zaustavljeno kampanjom i pritiscima iza kojih je stajao tadašnji vrh vlade te je ostvarena razlika u cijeni dionica od preko 70 milijuna eura. Afera nikada do kraja nije istražena.
BOJANJE TUNELA 4.3 milijuna kuna (2008.-2009.)
Prema optužnici čelnici HAC-a su omogućili tvrtki Skladgradnja da naplati višestruko veće cijene premazivanja bojom cijevi tunela Sv. Rok i Mala Kapela. Famozno “bojanje tunela” postalo je sinonim za korupciju u Hrvatskoj. Iako su spektakularnoj akciji 2009. godine uhićeni čelnici ove tvrtke, do danas nije počelo suđenje u ovom slučaju.
- AFERA HOTMAIL Oko 500 milijuna kuna (2017.). Šef HDZ-a Andrej Plenković i potpredsjednica vlade Martina Dalić bili su na čelu tajne skupine koja je pisala zakon o sanaciji Agrokora, nakon kojeg su se članovi te tajne grupe okoristili ugovorima s tom tvrtkom.
- AFERA VJETROELEKTRANE Višemilijunska šteta, 2020. Ukupno 13 ljudi tereti se u aferi Vjetroelektrane, od kojih je veliki broj HDZ-ovaca. Sumnja se da je utjecajna HDZ-ovka Josipa Rimac lobirala za izgradnju vjetroelektrana. Bivša gradonačelnica Knina i pomoćnica ministra uprave Josipa Rimac prema pisanju medija urgirala je kod Krunoslava Jakupčića predsjednika Uprave Hrvatskih šuma da izda suglasnost za gradnju vjetroelektrana kod Knina.
- AFERA JANAF Višemilijunska šteta, (2019.-2020.). Na udaru USKOK-a je dugogodišnji gradonačelnik Velike Gorice i donedavni saborski zastupnik HDZ-a Dražen Barišić. Tereti ga se da je u rujnu prošle godine u Zagrebu i Velikoj Gorici Kreši Peteku, osnivaču tvrtke Elektrocentar Petek, namjestio višemilijunski posao.
- AFERA CROATIA OSIGURANJA
Croatia osiguranja prodano rovinjskom Adrisu pod vlasti SDP-a. Naime, prema izvješću državne revizije 2015. vladina odluka o prodaji nije provedena u skladu sa zakonom jer je nije potvrdio Sabor, a cijena plaćena za savjetnike za privatizaciju koja je iznosila oko 27 milijuna kuna mogla je biti osjetno manja.
- AFERA VRDOLJAKOVI RAZDJELNICI HNS Vlada Zorana Milanovića je, pred sam kraj mandata – u rujnu 2015., na svojoj posljednjoj sjednici, u hitnu je proceduru progurala prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije. Tadašnja zastupnica Oraha, Mirela Holy, upozorila je da su se u javnosti pojavile informacije da tim prijedlogom zakona Vlada pogoduje pojedinim tvrtkama i interesnim lobijima bliskim samom vrhu Vlade, a posebno je istaknula tvrtku CEMP.CEMP- „Cista energija Mediterana i Panonije“ je tvrtka koja je razvijala projekt vjetroelektrane Krš-Pađene kod Knina, najveći projekt vjetroelektrana u Hrvatskoj.
Još i prije donošenja tog Zakona, na samom kraju 2013., CEMP-u je u samo tri dana odobrena izgradnja vjetroparka. Express.hr ističe: Iako je brzina odobrenja impresivna, zanimljivo je da za dio od 42 megavata uopće nisu imali valjanu dozvolu“ objašnjavajući kako se Vrdoljakov kabinet pobrinuo da „sve ipak prođe“.
- AFERA JAKOVINA. Ovaj SDP-ovac u središte pažnje došao je 2016. godine kada je Europska komisija blokirala poticaje zbog sumnje da se radilo o potencijalnom pogodovanju i nepravilnostima u njegovom mandatu, pod blokadi je tada došlo 1,23 milijarde kuna
- AFERA MIRANDO MRSIĆ
Bivši ministar rada, i bivši SDP-ovac Mirando Mrsić u djelu javnosti spominjao se zbog milijunskog duga tvrtke njegove supruge HZZO-u, u vrijeme dok su se mediji bavili tom tematikom, Mrsić je tvrdio da su svi podaci objavljeni u medijima zlonamjerne neistine kojima se nastoji kompromitirati njegova supruga. Međutim, koncem 2016. godine HZZO je pokrenuo pravni postupak za naplatu 10,6 milijuna kuna duga potvrdivši da je tvrtka Shire koja je do 2015. godine bila u vlasništvu Dijane Šucbah Mrsić temeljem sudske nagodbe Zavodu uplatila cjelokupan dug od 10,6 milijuna kuna.
- AFERA VARGA
Bivši SDP-ov ministar zdravstva Siniša Varga, problematizirao se zbog broja savjetnika, ali i radi toga što se službenim automobilom vozio na skijanje te ujedno naručivao radne stolove iz Danske.
- AFERA KUŠČEVIĆ
Bivši ministar Kuščević HDZ najprije otkriveno da njegova kuća na Braču nije označena u katastru, a uskoro su u javnost izašli i mnogi drugi detalji o tome kako je netransparentnim poslovanjem i djelovanjem kao načelnik općine Nerežišća na Braču, za sebe stekao iznimno veliku imovinsku korist. Čovjek je bio glavni odgovoran radi rušenja narodnog referenduma.
- AFERA ŽALAC
Bivša ministrica Gabrijela Žalac uhićena je zajedno s još tri osobe zbog afere softwer.Ured europskog javnog tužitelja na svojim stranicama objavio je informaciju o provedenim uhićenjima.”Ured europskog javnog tužitelja u suradnji s hrvatskim Policijskim nacionalnim uredom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta provodi hitne dokazne radnje danas, 10. studenoga 2021. godine, u Hrvatskoj. Navedene radnje odnose se na četiri osobe za koje se sumnja da su počinile kaznena djela u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU te u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), vezano uz postupke javne nabave informatičkog sustava….
Svi su lopovi pa se biraju „naši lopovi”
Najnoviji godišnji izvještaj Transparency Internationala samo je potvrdio ono što se zna: Hrvatska sustavno nazaduje kada je riječ o borbi protiv korupcije. Prema tom izvještaju iz 180 zemalja, Hrvatska je završila na 60. mjestu što je za tri mjesta lošije od prethodne godine. Time je Hrvatska jedna od najgorih zemalja u Europskoj uniji. Od Hrvatske su lošije samo Rumunjska, Mađarska, Grčka i Bugarska.
U ovom slučaju, da budemo precizni, radi se o indeksu percepcije korupcije, a ne o samoj korupciji. Egzaktnu raširenost korupcije, s obzirom na karakter korupcije i činjenicu da su koruptivne aktivnosti skrivene, nemoguće je precizno izmjeriti. Indeks Transparency Internationala nastaje na temelju procjena renomiranih stručnjaka i poslovnih ljudi o tome koliko je raširena u pojedinoj zemlji.
I prema izvještaju europskih Zelenih, od Hrvatske su u EU korumpiranije samo Rumunjska, Grčka i Bugarska. Zeleni su na temelju podataka i analiza izračunali da Hrvatska zbog korupcije gubi 13,5 posto BDP-a, odnosno 8,5 milijardi eura na godinu.
Na drugoj strani čini se kao da za hrvatske dužnosnike to uopće nije problem. Borba protiv korupcije bila je u fokusu uoči ulaska Hrvatske u EU, ali je antikorupcijski entuzijazam ubrzo naglo splasnuo. O korupciji se danas u Hrvatskoj rijetko govori. Nakon ulaska u EU borba protiv korupcije gotovo je zamrla.
Hrvatska je uoči ulaska u EU bila primjer efikasnosti borbe protiv korupcije. Ali, nakon ulaska u EU je taj elan naglo splasnuo. Korupcija više nije u fokusu. Analitičari krive i politiku i pravosuđe.
Bivša hrvatska premijerka Jadranka Kosor ukazuje i na nedosljednost hrvatske politike u još jednom velikom korupcijskom predmetu, onom u slučaju INA-MOL. “Nevjerojatno je da hrvatska politika nije uložila maksimalni napor u slučaju izručenja Zsolta Hernadija Hrvatskoj. Nikakvih razgovora s Mađarskom nije trebalo biti dok Mađarska ne odgovori na pitanje što je s izručenjem Hernadija”, smatra bivša premijerka.
Neuspjeh u borbi protiv korupcije nakon ulaska u EU otvara pitanje je li bilo pogrešno pustiti Hrvatsku u EU bez monitoringa? Kosor podsjeća kako se svojedobno snažno borila za ulazak bez monitoringa. Međutim, dodaje, “dodatne tri godine monitoringa sigurno bi poslužile da izbjegnemo neke pojave o kojima danas svjedočimo”.
