Jedan od europskih vođa održao je prošlog tjedna u Mađarskoj (Budimpešti), strastven govor kritizirajući “ideološku kolonizaciju“ koja je preuzela europski projekt.
Kršćanstvo bi, rekao je ovaj čelnik, moglo pružiti osebujan put za očuvanje jedinstva Europe uz poštivanje nacionalnih razlika. Oplakujući starenje stanovništva zapadne Europe, govornik je pohvalio mađarsku obiteljsku politiku koja je izazvala bijes nekih u Bruxellesu. Pozvao se na nasljeđe svetog Stjepana i u vladanju i u njegovoj ljubavi prema bližnjima, a na odlasku je pohvalio velikodušnost Mađarske prilikom primanja dva i pol milijuna izbjeglica.
O kome govorim?
Ako ste odgovorili o papi Franji, bravo. Sveti Otac upravo je završio posjet Mađarskoj — po drugi put u manje od dvije godine. Katolici su došli u Budimpeštu iz cijele zemlje kako bi ovdje prisustvovali brojnim događajima sa Svetim Ocem. Vlakovi i autobusi do grada rezervirani su kako bi se olakšalo sudjelovanje.
Kada je papa Franjo posljednji put posjetio Mađarsku, bilo je to radi završne mise Međunarodnog euharistijskog kongresa u rujnu 2021. Tada su međunarodni mediji njegov kratki posjet pokušali predstaviti kao omalovažavanje mađarskog premijera Viktora Orbana. Već tada je Sveti Otac izrazio interes za pravi pastoralni posjet Mađarskoj čim se za to ukaže prilika.
Ovog puta mediji su ponovno pokušali stvoriti napetost između Svetog Oca i Mađarske, ponašajući se kao da su napetosti iz 2015. još uvijek u zraku – kada je Mađarska zatvorila svoje granice za migrante tijekom početne migracijske krize. Iako je Mađarska i dalje zabrinuta zbog opasnosti koju bi predstavljala masovna migracija, trenutno najhitnija pitanja su rat u susjednoj Ukrajini, kao i neprijateljstvo drugih zapadnih zemalja prema mađarskoj politici zaštite djece.
Ipak, Sveti Otac je mađarsku obiteljsku politiku, koja je danas toliko poznata među konzervativcima, učinio ključnim elementom svojih govora. U svom obraćanju u petak ujutro pred predsjednicom Katalin Novák i premijerom Viktorom Orbánom, „politika“ je bila prva riječ. Papa je Budimpeštu istaknuo kao uzorni grad, pokazujući „praktičnu želju da se živi zajedno u jedinstvu, osiguravajući prava i poštujući obveze“.
Podsjećajući na sedamstotu obljetnicu Budimpešte kao grada na raskrižju europske civilizacije, papa je izrazio bol zbog podjele koja sada prožima svijet i gubitka kršćanske misije Europe. Zamolio je Europu da se vrati svom pravom cilju, „stvaranju oblika diplomacije sposobne za postizanje jedinstva, a ne za pogoršavanje podjela“.
Papa Franjo pozvao je na kršćansku ravnotežu poštujući nacionalni suverenitet i identitet dok gradi kooperativnu Europu u cjelini – onu koja traži „kreativne napore za mir“ na međunarodnoj sceni. Sveti Otac osudio je „nadnacionalizam koji gubi iz vida život svoga naroda”:
To je poguban put kojim idu oni oblici “ideološke kolonizacije” koji bi poništili razlike, kao u slučaju takozvane rodne teorije, ili koji bi pred stvarnost života postavili reduktivne koncepte slobode, na primjer podržavajući besmisleno “pravo na pobačaj“, što je uvijek tragičan poraz. Koliko bi bilo bolje izgraditi Europu usredotočenu na ljudsku osobu i njene narode, s učinkovitom politikom za natalitet i obitelj poput onih koje se pažljivo provode u ovoj zemlji.
Naposljetku, Sveti Otac pozvao se na mostove preko Dunava kao simbol načina kako „kršćanska vjera može biti resurs, a Mađarska može djelovati kao ‘graditelj mostova’ oslanjajući se na svoj specifični ekumenski karakter”.
Kako se evokacije Svetog Oca preslikavaju na Mađarsku 2023.? Cijelu prošlu godinu živio sam u Mađarskoj, a rat je odmah počeo utjecati na svakodnevni život – od rasta cijena do dolaska i tranzita više od dva milijuna izbjeglica. S te je točke gledišta bilo jasno da se događa promjena u svjetskom poretku. Trgovačke linije koje su bile otvorene nekoliko dana ranije odjednom su zatvorene. Zajednice s obje strane ukrajinsko-mađarske granice bile su uzdrmane. Za nas u Mađarskoj, ambicioznoj srednjoeuropskoj zemlji, bilo je lako vidjeti da su velike svjetske sile bile previše željne podijeliti geopolitički prostor između sebe.
Situacija je dovela do toga da se Mađarska umjesto toga zalaže za povezanost među nacijama – ne njihovom nestajanju u globalnom poretku, već stvaranjem praktičnih odnosa među njima koji poštuju nacionalne tradicije, uključujući religiju. „Stvoriti oblike diplomacije koji su sposobni težiti jedinstvu, a ne pogoršavati podjele” veliki je izazov Svetog Oca. Sve se više čini kao nešto što samo kršćansko transnacionalno gledište – umjesto izoliranog, kulturno stranog liberalnog – može postići.
To je stajalište koje Mađarska zastupa posljednjih godina. I čini se da to nije promaknulo pažnji Svetog Oca.
Iako su mainstream mediji odlučili Mađarsku prikazati kao europsku crnu ovcu, svakako se čini da bi Sveti Otac radije, kako često kaže, „smrdio na tu ovcu“.
