Dragi čitatelji želimo vas podsjetiti na to tko je Vilim Matula i što je govorio u emisiji Otvoreno koja je na HRT-u bila emitirana 7.svibnja 2019. godine. Vilim Matula je uvjeren da je Zagreb oslobođen po završetku Drugog svjetskog rata. Kako je u Domovinskom ratu Zagreb ponovno vraćen u ruke Hrvata, ekipa okupljena oko političke platforme Možemo i njihovog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, smatra da glavni grad Republike Hrvatske treba ponovno osloboditi i vratiti ga u ruke titovih pionira, a koji su se danas prepakirali u zelenu ljevicu.
Kakva nas budućnost čeka u slučaju da nas oni “oslobode” procjenite sami a mi vam u tekstu koji slijedi želimo bar malo otvoriti oči.
“Sutra je vrlo važan dan za Zagreb, 8. svibnja, tj. 8. maj, u toj veličanstvenoj pobjedi u kojoj smo zahvaljujući partizanima došli na stranu pobjednika i gdje su ti mladi ljudi išli i nakon 9. maja, kada cijeli svijet polaže oružje još uvijek imamo ustaše koji pucaju, ubijaju…”, ustvrdio je između ostalog u svom nastupu u HRT-ovoj emisiji Otvoreno glumac Vilim Matula iz političke platforme ‘Možemo!’, na što ga je povjesničar dr. sc. Ivo Lučić upozorio da je ‘oslobođenje Zagreba’ 1945. bilo nalik ‘oslobođenju Vukovara’ 1991. godine.
“Ovako izgleda interpretacija povijesti kad se gledaju partizanski filmovi 30 godina i onda se na tome nešto nauči. Oslobođenje Zagreba vrlo je slično ‘oslobođenju’ Vukovara iz 1991. godine. Iskustvo biskupa Mrzljaka, i mnogi ljudi u Zagrebu imaju slična iskustva. Izvođenje ranjenika iz bolnica, ubijanje, bacanje u masovne grobnice.. vrlo slično kao u Vukovaru”, reagirao je je dr. sc. Ivo Lučić na interpretacije glumca Vilima Matule.
Histerična kampanja protiv Zlatka Hasanbegovića
Vilim Matula često se u javnosti pojavljivao 2016. tijekom histerične kampanje aktivista nevladinih udruga protiv dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, tadašnjeg ministra kulture.
Nakon što je SDP-ov premijer Zoran Milanović najavio pakao novoj vlasti prilikom svog odlaska, aktivirale su se nevladine udruge, koje je Kukuriku vlast obilato financirala proračunskim novcem, te su poznati lovci na ‘mračnu hrvatsku prošlost’, predvođeni Uršom Raukar, Zoranom Pusićem, Vesnom Teršelić i Vilijem Matulom uz podršku lijevih medija, krenuli na ulice.
“Taj je čovjek svojim izjavama izazvao zgražanje ljudi i to je sramota koju je teško sprati”, ustvrdio je Matula.
Upitan hoće li biti prosvjeda bude li Hasanbegović ipak imenovan, Matula je najavio: “Svakako, bit će prosvjedi, to je neupitno”.
Vilim Matula nesumnjivo je dobar glumac. Nije markantan poput Gorana Višnjića, više je produhovljen na način Renea Bitorajca, pa dok je Rene glumio Krpu u Schmidtovim Metastazama na velikom platnu, Matula je bio Krpa u Kerempuhu.
Matula sličnu produhovljenost pokazuje posljednjih godina kao građanski aktivist-političar.
Tako se zadnjih godina lijepo zovu oni koji žive od proračunskog novca, na nečiji mig istrče i bivaju viđeni na stranicama lijevo-liberalnih medija, a kad im ni to nije dovoljno, osnivaju političke stranke.
Glumački tribun izjavio je u ožujku 2015. kako ne namjerava odustati dok god u Hrvatskoj na vlast ne dođe “normalna lijeva politika”.
Ako se zna da je jači naglasak na lijeva politika nego na normalna politika, onda neke stvari postaju jasnije.
U politici se navodno angažirao jer ga je privukla platforma ‘Zagreb je naš’, čiji je član i na čijoj je listi ušao u Vijeće Gradske četvrti. Početkom 2019. Matula i drugi lijevi aktivisti poput Tomislava Tomaševića, Urše Raukar, Damira Bakića, Danijela Doleneca, Sandre Benčić… pokreću novu “progresivnu političku platformu “Možemo!” s namjerom osnivanja nove političke stranke s kojom će izaći na izbore za Europski parlament i na izbore na državnoj razini.
Vilim Matula rođen je 1962. godine u Zagrebu, od 1997. godine samostalni je umjetnik, a 2000. sudjeluje u pokretanju Boalovog Forum kazališta na poziv Nataše Govedić, teatrologinje i feminističke kritičarke. Iskustvo Foruma dijele sa žrtvama rata, ratnim izbjeglicama, nacionalnim manjinama i drugim manjinskim skupinama kao i LGBT populacijom, kako piše na stranicama satiričkog kazališta Kerempuh, na čijem je čelu do lani bio bivši SDP-ovac Duško Ljuština.
Matula je obožavatelj Olivera Frljića s kojim je radio kontroverznu predstavu “Bakhe”.
“Frljić godinama, ne samo u Hrvatskoj, na pozornici upozorava na najbolnija pitanja današnjice. U Srbiji je radio predstavu o ubojstvu Zorana Đinđića, u Sloveniji o problemu ‘izbrisanih’, kod nas ‘Trilogiju o hrvatskom fašizmu’. Dakle, obrađuje nemoguće teška društvena pitanja koja nitko u kazalištu nije obrađivao niti ih je društvo probavilo. To je put kojim kazalište mora ići,” tvrdi Matula.
Možda bivši komunist i ne može drukčije promišljati, rekavši svojedobno da je u politici od najranije mladosti.
Bio je član Saveza komunista Hrvatske, a na 11. kongresu SKH bio je izabran u Centralni komitet.
Kada se u prosincu 1989. godine u Zagrebu se birao CK SKH, Matula i Zdravko Tomac bili su među 75 izabranih u donjoj polovici, Ivica Račan bio je drugi po broju glasova.
S vremenom se Zdravko Tomac odrekao komunizma, a sa kolegicom Uršom Raukar Matula se zajedno opredijelio za podršku Ivi Josipoviću u siječnju 2015. godine. Onom istom Josipoviću koji je krivca za agresiju na Hrvatsku našao u “konglomeratu loših politika”, a nedavno je pak ustvrdio da da su “fratri sa Širokog Brijega legitiman vojni cilj”.
“HDZ-ovci se ponašaju kao da su pobjedom Kolinde Grabar-Kitarović na posljednjim predsjedničkim izborima ujedno pobijedili i napokon definitivno dobili Drugi svjetski rat. Nakon što su desetljećima pobjedu nepravedno otimali antifašisti, među kojima je i prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je malo dvojio i krzmao, došla je Kolinda Grabar-Kitarović i odnijela nedvosmislenu pobjedu nad Titom. Sve to nadahnuće, na dahu NDH iz predsjedničine publike, čudovišno je pa ga treba sustavno ismijavati”, izjavio je Matula za Nacional u ožujku 2015.
Imaju li Hrvati pravo na domoljubnu, građansku vlast? Ili vlast mora biti lijeva? Samo bivši komunisti i ljevičari imaju pravo na vlast, a svi drugi su a priori na dahu NDH?
