Osobama koje su osjetljive na gluten raznovrsna prehrana i svakodnevno smišljanje obroka predstavlja veliki problem. Svakodnevne namirnice koje većina ljudi konzumira sadrže u sebi gluten, a neke osnovne namirnice poput kruha većinom su od pšenice koja nije dozvoljenja u gluten-free dijeti, kao ni ječem i raž.
Bezglutenska prehrana često je problematična za sve one koji su intolerantni na gluten, a kuhanje obroka obično predstavlja svakodnevne muke, obzirom da se gluten nalazi u proizvodima i žitaricama koje predstavljaju dio svakodnevne prehrane.
Ta ljepljiva bjelančevinasta tvar koja tijestima daje elastičnost nalazi se u pšenici, ječmu i raži, te svim proizvodima koji nastaju od tih žitarica, poput kruha, pizze, tjestenine, industrijskoj hrani, grickalicama, hrani za dojenčad, a može se pronaći i u aditivima, konzervansima, raznim stabilizatorima hrane, sredstvima za održavanje oralne higijene i lijekovima.
Iako gluten povezujemo najčešće s celijakijom, on može biti uzrok mnogim drugim bolestima i tegobama ili mogu pogoršati postojeće zdravstveno stanje, a neke od njih su Crohnova bolest, sindrom iritabilnog crijeva, sindrom kroničnog umora, hiperaktivnost, nagle promjene raspoloženja, artritis, epileptične napadaje, ulcerozni kolitis, upale uha i teško disanje kod djece, te razne iritacije kože poput ekcema i psorijaze.
Kako se simptomi ne bi pogoršali potrebno je voditi računa o prehrani koja ne uključuje gluten, što mnogima često zvuči nemoguće. Ipak, postoje žitarice koje u sebi ne sadrže gluten i odličan su izbor za gluten-free dijetu, a mogu se nabaviti u svim trgovinama koje prodaju organske proizvode.
Američka nutricionistica Korrin Fotheringham predstavila je devet ukusnih i hranjivih žitarica koje ne sadrže gluten, te su jednostavne za pripremu.
Riža
Svima dobro poznata namirnica koju redovito upotrebljavamo u kuhinji je riža, koja ne sadrži gluten, te je bogata tiaminom. Koliko je raširena ova žitarica govori i podatak da godišnja proizvodnja riže u svijetu iznosi čak 600 milijuna tona.
Od svih vrsta riža, najviše se preporučuje integralna riža koja je bogatija vlaknima nego što je klasična bijela riža, dok je za dijabetičare pogodna basmati riža dugog zrna koja ima srednji glikemijski indeks, zbog čega se duže probavlja, te uravnotežuje razinu šećera u krvi.
Kukuruz
Kukuruz i kukuruzno brašno izrazito su nutritivni i sadrže velike količine vlakana i željeza, folne kiseline, te vitamin A, C, B6 i B9. Osim što ne sadrži gluten, kukuruz regulira probavu, pozitivno utječe na kožu i vid, jača kosti, te smanjuje kolesterol i rizik od kardiovaskularnih oboljenja, a kuhani kukuruz sadrži veoma malu količinu soli.
Kukuruz je odličan dodatak jelima i salatama, dok je palenta koju dobivamo ukuhavanjem kukuruznog brašna idealan prilog uz riblja jela, a mnogi ju jedu i kao cjelovit obrok uz salsu ili jogurt. Kukuruzno brašno odlična je alternativa pšeničnom brašnu za pohanje namirnica, a često su jela od kukuruznog brašna poput pizze i kruha ukusnija od klasičnog bijelog brašna.
Heljda
Heljda je žitarica slična riži, bogata bjelančevinama koje su kvalitetnije nego kod drugih žitarica. Sadrži vitamine B1 i B2, a od minerala željezo, fosfor i jod. Heljda je tradicionalno seljačko jelo koje se može davati i stoki, a ljudi ju najčešće jedu u obliku kaše. Heljdino brašno koristi se u pripremi tjestenina, kruha, pizze, kolača, pa čak i palačinki, te je lako probavljiva namirnica.
Proso
Proso je prilično jeftina i isplativa namirnica koja obiluje B vitaminima i kalijem, te pomaže u regulacije pH vrijednosti u tijelu. Može se kuhati u vodi poput riže ili za pripremu pudinga, a nemate li inspiraciju za jela od prosa preporučujemo vam da isprobate polpete, pitu ili varivo od prosa u kombinaciji s povrćem ili isprobajte sarme s prosom umjesto riže.
Zob
Zobene pahuljice postale su ogledan primjer zdravog početka dana, zbog velike količine vlakana i proteina koje sadrži ova žitarica. Iako će mnogi reći kako zob sadrži gluten, ona ju u pravilu ne sadrži. Razlog zbog kojeg mnogi nutricionisti ne preporučuju zob osobama koje negativno reagiraju na gluten je taj što je zob često kontaminirana pšenicom. Kako bi bili sigurni da možete konzumirati bezglutensku zob, potražite na deklaraciji gluten-free oznaku koja bi trebala biti garancija da se ta zob uzgajala daleko od polja pšenice.
Takva je zob sigurna za 95 posto oboljelih od celijakije, a preporučena dnevna količina zobi je 50 do 60 grama. Ako ju odlučite unijeti u svoju prehranu, preporučljivo je pratiti serumska antitijela (tTg) kako bi bili sigurni da ne spadate u onih 5 posto osjetljivih na zob.
Žitarice bez glutena su važan dio prehrane za osobe koje imaju autoimunu bolest celijakiju, one s intolerancijom na gluten ili za osobe koje imaju alergiju na pšenicu. Kako bi se točno znalo sadrži li proizvod gluten, potrebno je dobro čitati deklaracije, potražiti znak prekriženog klasa pšenice te koristiti samo one proizvode i žitarice koje provjereno ne sadrže gluten.
