U Europi kuca veliki rat na vrata (nadajmo se da griješim), cijene svih roba rastu iz dana u dan, kamate također (tek se očekuje značajniji udar), benzinske postaje se zatvaraju, UN apelira na probleme sa opskrbom hrane (u nekoliko navrata zanjih par mjeseci), a Njemačka otvoreno staje protiv mirovnog sporazuma iz Daytona (na štetu Hrvata u BiH), od traženja odštete Srbiji ništa, pa ni za logoraše – ni riječi ni odgovora saborskom zastupniku S. Mlinariću, a SPC temeljem pravno nevažaćeg ugovora orgija po Hrvatskoj godinama, masno sve naplaćujući. Međutim za vladajuće nema problema, raspisan je godišnji odmor, a prije odmora HDZ, i dobar dio oporbe, želi provesti ključne izmjene Ustava RH koji se odnose na mogućnost održavanja narodnih referenduma i tako praktično onemogućiti ikakve bitnije izmjene postojećeg stanja u Domovini.
Što se prijedlogom konkretno i bitno predlaže za izmjenu?
Predsjedavajući Hrvatskoga sabora Željko Reiner (HDZ) iznenadio je hrvatsku javnost u utorak najavivši hitnu promjenu dnevnog reda za srijedu, i to uoči ljetne stanke, uvrstivši točku za promjenu Ustava. Sabor, podsjećamo, prestaje s radom 15. srpnja.
Naime, Hrvatski sabor u srijedu nastavlja sjednicu raspravom o prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma, a koji su potpisala 92 zastupnika, kao i s tim povezanim izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH.
U njemu se predlaže da za raspisivanje državnih referenduma uvjet ne bude više podrška 10 posto od ukupnog broja birača (što iznosi više od 360.000 birača), nego da to bude 250.000 birača.
Predlaže se i izmjena ustavne odredbe prema kojoj odluku donosi većina birača koji su pristupili referendumu, i to tako da:
- je uvjet za promjenu Ustava i organskih zakona najmanje trećina svih birača, a
- za ostala referendumska pitanja morala bi se izjasniti najmanje četvrtina svih birača.
HDZ tvrdi da bi se ovakvim izmjenama olakšalo pokretanje narodnih inicijativa, ali bi se istodobno osigurao legitimitet odlučivanja.
Izmjenama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu definirale bi se teme za koje se ne može raspisati referendum. Time bi Ustavni sud, ističe se u prijedlogu HDZ-a:
- dobio ovlast proglasiti nedopuštenim referendum ako sadržaj referendumskog pitanja nije u skladu s općim načelima i najvišim vrednotama ustavnog poretka utvrđenim u članica 1. i 3, Ustava, i
- Ustavni bi sud promjenama Ustavnog zakona dobio i ovlast proglasiti referendum nedopuštenim i u onim slučajevima kad je referendumsko pitanje u isključivoj nadležnosti: Hrvatskog sabora, predsjednika Republike ili Vlade Republike Hrvatske. Nadalje,
- Ustavni bi sud također dobio ovlast predreferendumske ocjene ustavnosti pitanja. To znači da bi taj sud mogao ocijeniti ustavnost referendumskog pitanja već nakon objave referendumske inicijative, prije nego se počnu prikupljati potpisi.
HDZ je uvrstio točke za promjenu Ustava kako bi se prošvercale ustavne izmjene koje će u praksi ne samo otežati nego onemogućiti referendume u Republici Hrvatskoj”, upozorila je odmah Mostova saborska zastupnica Marija Selak Raspudić.
Je li HDZ osigurao dovoljan broj glasova?
Vjerojatno jeste, jer ga inače ne bi na ovakav način ni predlagali! Politička trgovina po svemu sudeći odrađena je s tek osnovanom strankom Socijaldemokrati, jer njihov prvi politički potez je podrška HDZ-u.
Od ukupno 151 saborskog zastupnika, HDZ je za svoju inicijativu prikupio 92 potpisa, što znači da bi im trebalo još devet ruku za konačno izglasavanje Ustava.
Od 18 saborskih zastupnika koji su izašli iz SDP-a, 13 ih je u subotu ušlo u novoosnovanu stranku, a od toga ih je 10 dalo HDZ-u potpise za pokretanje procedure izmjena Ustava.
Inicijativu su potpisali Romana Nikolić, Vesna Nađ, Erik Fabijanić, Ivana Posavec Krivec, Domagoj Hajduković, Katica Glamuzina, Željko Pavić, Renata Sabljar Dračevac, Nikša Vukas te Marina Opačak Bilić, prenosi narod.hr.
Potpise su navodno dali i Dario Zurovec (Fokus), Milan Vrkljan (nezavisni), Hrvoje Zekanović (nezavisni), Marijana Petir (nezavisni).
Što HDZ i kome daje zauzvrat?
Nakon toga slijedit će rasprava o zaključku o obvezi osiguravanja zakonskog prava na prekid trudnoće na zahtjev u svim ovlaštenim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj, koji je predložila zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš.
Ona traži da Sabor obveže Ministarstvo zdravstva da u svakoj ovlaštenoj javnoj zdravstvenoj ustanovi, najkasnije do kraja godine, osigura dovoljan broj liječnika koji obavljaju postupak medicinskog prekida trudnoće na zahtjev kako bi to pravo bilo dostupno neograničeno i neometano.
Naime, o ovome su ranije govorili predstavnici oporbe:
- ‘Ovisi, naravno, što će HDZ predložiti, ali mi se slažemo s promjenom ustavnih odredbi referenduma. Jesmo za to da se broj referendumskih potpisa smanji, da to ne bude više 10 posto od ukupnog broja birača, i za to smo da se odredi neki prag za referendum. Ali, želimo i da u Ustav uđe pravo na slobodnu odluku o pobačaju i zašto se onda ne bi pokrenuo proces postizanja političkog konsenzusa i o tome. Nije u pitanju ucjena, jednostavno smo dužni iskoristiti sve institucionalne opcije koje imamo’, rekla je Novom listu Sandra Benčić, predsjednica Kluba zeleno-lijevog bloka; a
- Peđa Grbin je izjavio još u svibnju da su počele ozbiljne pripreme i razgovori te naveo kako je stav SDP-a da se promjene Ustava pokušaju provesti najprije kroz Sabor, prikupljanjem potpisa petine zastupnika. Ne uspije li to, napomenuo je, onda su sve opcije na stolu pa i pokretanje referenduma, prenio je tportal.hr.
Najžešće reakcije protiv izmjena – od MOSTA!
Zasada, a kako se okolnosti čine, najodlučniji stav protiv izmjena Ustava je izrazio MOST i to izrazito oštro a kroz objave na društvenim mrežama:
O svemu ovome i uživanju slobode izbora političkih zastupnika koji posredno ali stvarno upravljaju svakodnevnicom običnog stanovnika – hrvatski narod se prepušta (slučaj Splitskih izbora gdje ni 30% birača izašlo na izbore) i šuti… Do kada više – tko zna.
Možda je ova šutnja i prepuštanje sudbine u tuđe ruke posljedica povijesno-političkih okolnosti tijekom kojih je dobar dio naroda bio u stalnoj opasnosti gubitka staleža, radnog mjesta, ugleda i života, ako bi i kada bi izrazio svoj stav ili suprotno mišljenje (ili u komunizmu, ili za vrijeme drugih/tuđih vladara na prostorima Domovine)?
