Zabrinjavajući stanje u onkologiji, s obzirom na izvanrednu pandemijsku situaciju, ostavlja traga i u Hrvatskoj. No, zanemarivanjem problema oni se neće riješiti.
Uslijed pandemije koronavirusa – pandemija tumora. Otprilike na tu formulu mogla bi se svesti jedna veoma bitna linija zdravstvene slike današnjice, a takvo smo stanje zabilježili i u Hrvatskoj. No, istaknimo ponajprije opći plan: Europska organizacija za rak (ECO) nedavno je izvijestila kako zbog koronavirusa u zemljama EU-a nije obavljeno predviđenih čak 100 milijuna onkoloških pregleda.
Nažalost, za Hrvatsku takva statistika još nije dostupna. Zabrinjava pak ranije poznata činjenica o mjestu RH na onkološkoj EU-karti. Posrijedi je zemlja s proporcionalno najvećim brojem umrlih od raka, uz Mađarsku i Sloveniju i Slovačku.
U iščekivanju bolne istine
„Pokazalo se da nije došlo do povrata kancera”, dodao je, „iako se sumnjalo na to. Ali ne mogu vam ni reći koliko me živaca stajalo to njihovo neobjašnjivo otezanje sa snimanjem. Prošlo je više od mjesec dana negoli je praksa bila prethodnih godina, a to je i objektivno dugačak rok za riskiranje s mogućim povratom. Znam da je isti problem imalo još ljudi koji na kraju možda nisu imali sreće s nalazom kao ja“. svjedočenja su samo nekih onkoloških pacijenata.
Ministarstvo zdravstva RH, o aktualnoj situaciji i brojevima vezanim uz to, nemamo podatke ali će istina biti veoma bolna, jednom kad se objelodani. Ona je također kritična prema odlikama zdravstvenog sustava u kojima nalazi uzrok lošem odnosu prema pacijentima.
Što se tiče dostupnosti zdravstvene zaštite u pandemiji pacijenti koje su već bile u sustavu, nisu imali većih problema barem s terapijom. No problem je dostupnosti liječnika opće prakse, i za dijagnostiku. Primjerice, na Rebru je bilo više pritužbi onkoloških pacijentica za koje su liječnici izrazili sumnju na povrat bolesti.
Podozrivost među ustanovama
Pacijenti su u više su slučajeva doživjeli da termin za pretrage pomoću ultrazvuka ili magnetske rezonance dobiju tek iza datuma predviđenog za kontrolni pregled kod liječnika koji ih je poslao dijagnostičarima. S tim da onkolozi ipak ne zakazuju nerealno brze preglede.
Takva je praksa apsolutno nedopustiva.
Covid-19 je zapravo pokazao i sve postojeće slabosti sustava. Ne samo u Hrvatskoj, naravno, ali pametnije sredine tu spoznaju koriste za postizanje napretka, dok ih mi zanemarujemo. Kritiku sustava može se katkad začuti iz redova samih medicinskih radnika, i to ne samo u svrhu internih obračuna.
Konstruktivnim pristupom ovoj problematici istaknuo se dr. Eduard Vrdoljak, onkolog u KBC Split i predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, još u prvom mjesecu pandemije u RH. Lanjskog je proljeća, dakle, upozorio javnost da se može očekivati rast broja stradalih od tumora. Uzročno-posljedičnu vezu između pandemije koronavirusa i povećanih problema onkoloških pacijenata nazvao je tad i „spojene posude“, a vrijeme je pokazalo da je nažalost bio u pravu.
Crne godine koje slijede
Svjedočimo rastu brojeva tzv. ekstra-smrti u EU i svijetu, jer svi na neki način dijele slične efekte. Svijet je danas manje koncentriran na tumore, ranu detekciju i dolaske na kontrolu. U prvom planu su Covid-19 i puko preživljenje. Točne brojeve o tome na nacionalnoj razini još uvijek ne znamo, ali oni će se potpunije ionako prikazivati tek kroz godine koje slijede. Nadajmo se da neće biti gori od ionako crnih očekivanja.
Krajnje je vrijeme da se obrati veća pažnja na problem, jer nije kasno da se spriječi katastrofa. Sve je više studija koje dokazuju da će naš pretjerani odgovor na pandemiju na kraju uzrokovati smrt više ljudi, no što će ih ubiti sam SARS-CoV2 virus, a najpogođeniji će biti oni najugroženiji i najsiromašniji među nama.
