Sve snažniji procesi personalizacije i prezidencijalizacije izbornog natjecanja postali su važne odrednice političkog života u suvremenim parlamentarnim demokracijama. Brojni autori ističu kako se individualizacija politike očituje u dominantnoj usmjerenosti medija i stranaka na pojedinačne kandidate koji imaju presudnu ulogu u izbornom natjecanju. Pretpostavlja se da profili i osobine glavnih kandidata privlače sve više birača i tako neposredno utječu na ishod izbora. Ukratko, personalistički pristup izborima smatra da kandidatsko glasovanje potiskuje stranačku identifikaciju i problemsku orijentaciju kao bitne odrednice izborne odluke birača. Hrvatska politika nije iznimka u tom općem trendu.
No važnost problemske orijentacije birača, koja se najjasnije izražava u izbornim programima stranaka, ne treba olako otpisati. Nekoliko je važnih prednosti koje nude izborni programi kao najvjerodostojniji izvori za identifi ciranje dugoročnih ciljeva političkih stranaka. Ponajprije, stranački programi pokrivaju
vrlo široki spektar političkih pozicija i tema. Nadalje, oni su mjerodavni izrazi stranačkih politika zato što su obično potvrđeni na stranačkim konvencijama i saborima, pa su programski izrazi cijele stranke, a ne neke unutarstranačke frakcije ili pojedinih članova. Napokon, programi se objavljuju prije svakih izbora te se tako mogu pratiti promjene ”policy preferencija” stranaka. Koliko je birača pročitalo izborne programe stranaka za koje su glasali?
U nastavku donosimo izborne programe Domovinskog pokreta:
I program platforme Možemo za grad Zagreb:
https://zagreb.mozemo.hr/program/
Brza analiza sadržaja programa stranke Možemo za Grad Zagreb otkriva cijeli niz lijepih namjera, pogotovo u dijelu ekologije, demokratizacije i prava radništva, ali i zbunjujuću nezainteresiranost za privatno poduzetništvo, koje bi trebalo biti glavni generator rasta i blagostanja u svim modernim društvima. Na nešto manje od 200 stranica vrlo detaljnog programa Možemo je razvoju privatnog biznisa posvetilo 277 riječi. U tih nekoliko pasusa o privatnom poduzetništvu, koje je temelj svake napredne ekonomije zapadnih demokracija, dali su naravno deklarativnu podršku “klasičnim poduzećima i obrtima”, ali su i u tom dijelu morali naglasiti kako se zalažu za raznolike oblike poput “društvenih poduzeća, radničkog dioničarstva i suvlasničkih udjela zaposlenica i zaposlenika u firmama”.
crodex.net
