Uhljebi nam kroje cijene, a sad nam drže prodike?!
Dok nas svakodnevno bombardiraju pričama o tome kako su hrvatski hoteli, restorani i kafići „preskupi“, zanimljivo je tko zapravo vodi tu naraciju – ni manje ni više nego Hrvatska turistička zajednica (HTZ). Da, ista ona institucija koja je prekrcana uhljebima, koji sami troše ogroman novac poreznih obveznika i predstavljaju jedan od ključnih uzroka skupoće o kojoj sada „brinu“.
Skupoća nije nova – ali sad je trend o tome pričati
Hrvatska obala nije od jučer skupa. Mnogi su godinama upozoravali da je naša turistička ponuda neopravdano precijenjena, no tad ih nitko nije slušao. Sad kad je postalo popularno kritizirati cijene, svi se javljaju – uključujući i one koji su suodgovorni za stvaranje te realnosti.
HTZ, sa svojim regionalnim i lokalnim ispostavama, često zapošljava ljude po političkoj ili rodbinskoj liniji. Primjerice, „mala koja vodi društvene mreže“ – često bez pravog iskustva i rezultata – uzima plaću veću nego što mnogi pošteni radnici zarade za cijeli mjesec crnčenja. I to za par sati rada tjedno.
Uhljebluk ima cijenu – i to nije samo novac
Problem uhljebizacije nije samo ekonomski. Prava katastrofa je duhovna i moralna. Promovira se kultura nerada, izbjegavanja odgovornosti, „hvatanja krivina“. Pošteni ljudi koji rade, koji su poduzetni, marljivi i kreativni – sve više osjećaju da je njihov trud uzaludan.
Kad vidiš da netko tko radi ništa, ima više od tebe – demotivacija je prirodan odgovor. To je smrt i za društvo i za ekonomiju.
Tko sišu javni novac, neka šute o cijenama
U državi s preko 100.000 uhljeba na državnoj i lokalnoj razini, dužnosnici nemaju moralno pravo docirati građanima i ugostiteljima o cijenama. Prije nego krenete optuživati privatni sektor za previsoke cijene, počnite čistiti u vlastitim redovima.
Otpustite vlastite fikuse, maknite krpelje s proračuna, i možda – samo možda – počet ćete vraćati vjeru naroda u poštenje, rad i zdravu ekonomiju.
IZVOR:Thomas Bauer
crodex.net
