Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u jednom intervjuu uoči parlamentarnih izbora dotaknuo se i pitanja pobačaja, u kontekstu mogućih koalicija suprotstavljenih njegovoj stranci.
U razgovoru za Večernji list, Plenković se nije izjasnio ni za ni protiv pobačaja. No njegova ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, poručila je kako podržava pobačaj. Plenković je to pitanje spomenuo govoreći kako je “bolje okupljati glasove a ne ih raspršiti, pogotovo ne davati opcijama koje su desnije od nas a kasnije bi podržavale ljevicu“.
Upozorio je na snage “koje se vrte oko tog nekakvog Milanovćevog spektra”, naznačio je kako među njima ne postoji vrijednosno suglasje. U tom kontekstu spomenuo je i pitanje pobačaja i Istanbulske konvencije.
Plenković se nije izjasnio, ali je Obuljen Koržinek otkrila da je HDZ protiv zabrane
“Recimo, ako idu skupa sutra SDP, Most, DP, Možemo, koliko ih već ima, što oni u biti podržavaju? Recimo, neki birač Mosta ili DP-a, hoće li on biti skupa u koaliciji s onima koji bi zabranu pobačaja stavili u ustav? Hoće li ovi koji su iz Možemo ili iz SDP-a biti ti koji će složiti s linijom DP-a da se deratificira Istanbulska konvencija, da se smanji broj zastupnika nacionalnih manjina, da se izvede vojska na granice ili da se ukine Ustavni sud?“, upitao je Plenković.
Pritom nije dalje ulazio u pitanje podržava li zabranu pobačaja ili ne. Za razliku od njega, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek otkrila je da HDZ podržava pobačaj.
Saborska većina predvođena HDZ-om ratificirala je 2018. Istanbulsku konvenciju kojom se pod krinkom zaštite žena od nasilja promiče rodna ideologija. Plenković je tada kritičarima predbacio da nisu pročitali tekst konvencije. Uz ratifikaciju ponudio je i “interpretativnu izjavu”. U njoj se tvrdi da konvencija ne predstavlja zadiranje u vrijednosni sustav društva, što se kasnije pokazalo netočnim.
U nedavnoj raspravi s predstavnicama drugih stranaka o svjetonazorskim pitanjima, Obuljen Koržinek naglasila je kako smatra da je pobačaj temeljno pravo žene. Time je otkrila i stajalište HDZ-a o tome pitanju.
Zakon o pobačaju još iz vremena Jugoslavije
Pobačaj je u Hrvatskoj, tada još u Jugoslaviji, reguliran 1952. godine. Na temelju odredbe Ustava Jugoslavije iz 1974. godine, 21. travnja 1978. u Hrvatskoj je donesen Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece.
Taj zakon o pobačaju nije se promijenio kad je Hrvatska postigla neovisnost od Jugoslavije 1991. godine.
Sadašnja vlada, kao ni vlade prije nje, nisu dirale u ovaj zakon iz Jugoslavije, otkrivajući tako da pravo na život ne smatraju temeljnim ljudskim pravom.
Zabrana pobačaja štiti temeljno ljudsko pravo na život
HDZ se od svojih početaka predstavlja kao stranka kršćanske demokracije, ali u ovaj zakon se nije miješala iako je u potpunoj suprotnosti s vrijednostima kršćanske demokracije.
Temeljnim ljudskim pravom na život, odnosno zabranom pobačaja, život majke ne dovodi se u pitanje niti se tim zakonom jedan život vrednuje više od drugoga.
I život majke i život djeteta su jednako važni. To je temeljno etičko načelo na kojemu mora počivati svaki zakon o pravu na život odnosno zakon koji bi u sebi obuhvaćao pitanje pobačaja. Zaštita života od začeća do prirodne smrti je načelo oko kojega bi se trebale slagati sve politike. Pritom nije riječ o ideologiji već o zaštiti ljudskog života.
Kampanja za pobačaj u EU
Svake godine održava se Hod za život, koji želi posvijestiti ovu činjenicu. Ove godine održat će se u Hrvatskoj u 15 gradova, a po prvi put u Opuzenu i Sinju. Deseci tisuća građana slavit će život, iskazujući solidarnost s nerođenim djetetom, svakim djetetom, majkom i ocem, pod geslom ”Glas rođenih za život nerođenih”.
Unatoč sličnim pozivima i u drugim europskim zemljama, prevladavajući dijelovi političkih elita sustavno promiču pobačaji stvaraju odgovarajuće zakonske okvire.
Francuska je nedavno, kao prva država na svijetu, “pravo na pobačaj” unijela u ustav. Nakon toga, Europski parlament jučer je zatražio da se “pravo na pobačaj” uvrsti u Europsku povelju o temeljnim pravima. Ta odluka EP-a nije pravno obvezujuća, ali bi postala ako ju prihvati Europsko vijeće, odnosno sve države članice Unije.
