Neradnu nedjelju, koju je Plenković najavljivao izmjenama Zakona o trgovini, ipak se neće uvoditi od početka iduće godine, kako je bilo planirano nacrtom tog novog propisa.
Nacrt prijedloga novog Zakona o trgovini, koji je, ukratko, predviđao da će trgovine moći raditi samo 16 nedjelja u godini, prošao je javno savjetovanje koje je počelo još 3. srpnja, a zatvoreno 1. kolovoza. No konačnog teksta novog izmijenjenog zakona još nema u Vladinoj proceduri, a kako je ustavna stanka u radu Sabora, koji bi ga trebao izglasati, počela 15. prosinca, do daljnjega se odgađa primjena zabrane rada trgovina nedjeljom, piše narod hr
Obećanje HDZ-a
Podsjetimo, jedno od predizbornih obećanja HDZ-a kao danas vladajuće stranke na prošlim parlamentarnim izborima bila je neradna nedjelja.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u javnu raspravu poslalo je u srpnju prijedlog izmjena Zakona o trgovini, kojim uz ostalo regulira radno vrijeme trgovina od ponedjeljka do subote – od 6 do najkasnije 21 sat, u pravilu bi trgovine bile zatvorene nedjeljom i blagdanima, a trgovci bi mogli izabrati 16 nedjelja tijekom kojih bi radili.
Osim što se namjeravalo zabraniti rad trgovina nedjeljom, izuzev 16 nedjelja u godini, Vlada je izmjenama Zakona o trgovini planirala i ograničiti rad trgovina najdulje do 21 sat.
Predizborni trik
U rujnu 2020. Plenković je kazao kako se radi o predizbornom obećanju, neovisnom o situaciji.
“Smatramo kako je to dobro, kako je to u interesu obitelji i zdravog balansa između rada i odmora.”, poručio je Plenković i najavio da će Vlada tijekom ovog mandata izaći s prijedlogom zakona koji će tražiti balans između onoga da se u načelu ne radi i da omogućimo, zbog gospodarstva i turizma – jedan broj nedjelja koji bi bio radni.
Uoči parlamentarnih izbora 2020. godine, predsjednik Vlade Andrej Plenković tvrdio je kako zagovara neradnu nedjelju i kako u javnosti postoji visoko suglasje oko tog pitanja. Pozvao se na ankete prema kojima oko 80 posto građana podržava stav da nedjelje budu neradne.
„Što se tiče nedjelje, ja sam za to da bude neradna. To je politički stav Vlade i HDZ-a. Pripremili smo izmjene Zakona o trgovini, s kojima idemo uskoro u javno savjetovanje, a taj bi zakon iduća saborska većina mogla usvojiti.“, tvrdio je.
Tijekom prvog zatvaranja, na proljeće 2020. godine, Stožer je donio epidemiološku odluku i privremeno u trgovine uveo neradnu nedjelju. Približavanjem parlamentarnih izbora, mnogi su zaključili kako je neradna nedjelja HDZ-ov predizborni trik kojim nastoji okupiti birače s desnice.
Plenkovićeva Vlada blokirala prijedlog UiO
Udruga U ime obitelji godinama poziva poslodavce velikih trgovačkih lanaca, kao i poslodavce svih nenužnih djelatnosti u Hrvatskoj, da omoguće svojim zaposlenicima da nedjelje i blagdane mogu provesti sa svojim obiteljima, a ne na radnom mjestu.
Još je 2017. godine udruga U ime obitelji podnijela Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu čijim bi se prihvaćanjem trenutno zakonski omogućilo zaposlenima u trgovinama da sami odlučuju žele li, ili ne žele raditi nedjeljom i blagdanom te, ukoliko žele, da za taj rad dobivaju minimalno 50 posto veću naknadu.
Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću za rad nedjeljom.
Istovremeno, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Statistički i znanstveni pokazatelji
Reguliranje odnosno ograničavanje rada nedjeljom u skladu je i s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života koju je usvojio EP i koja mora biti implementirana u zakonodavstva članica do 2022. Neravnotežom između poslovnog i privatnog života osobito su pogođeni radnici u maloprodaji u kojoj u nas radi oko 82.000 tisuće žena.
Podaci Ministarstva financija RH – Porezni odjel (ISPU), objavljeni u travnju 2018., pokazuju da je promet u trgovinama nedjeljom najmanji, unatoč uvriježenoj praksi rada trgovina nedjeljom.
“Očekivali smo kako će Sabor RH, prije kraja mandata aktualne vlasti (kao što je najavljeno) donijeti Zakon o izmjenama i dopunama zakona o trgovini kojim bi se osigurale slobodne/neradne nedjelje i blagdani, sukladno iskazanim stavovima građana kroz nekoliko reprezentativnih istraživanja.”, istaknuo je uoči parlamentarnih izbora Hrvatski savez za nedjelju.
Različita sociološka istraživanja, uključujući i ono koje je za potrebe Hrvatskoga saveza za nedjelju provela IPSOS agencija (2017.), pokazuju petnaestogodišnje kontinuirano većinsko opredjeljenje naših građana za slobodnu nedjelju (60% do 80%).
Praksa neradne nedjelje u zemljama članicama EU
U našem civilizacijskom krugu nedjelja se uvriježila kao nezamjenjivi dan tjednog odmora. Zaposlenost žena i podizanje djece nisu inkompatibilne aktivnosti ako postoji dobro razvijena institucionalna podrška zaposlenoj ženi majci. Stvarnost pokazuje ogroman deficit institucionalne podrške: standardna praksa još uvijek je gotovo isključivo petodnevni radni tjedan predškolskih odgojno-obrazovnih institucija. Državni zavod za statistiku iskazuje da je u veljači 2018. u trgovini radilo 103.487 žena, od kojih 76.543 u maloprodaji (71%). Prema podacima istog Zavoda, 2010. godine 61% zaposlenih žena u trgovini bilo je mlađe od 40 godina, a čak 47% imalo je između 18 i 34 godine.
U zemljama članicama EU praksa je raznolika, a u Hrvatskoj se često kao argument za potrebu rada trgovina nedjeljom navodi naša orijentiranost na turizam. Rad nedjeljom, uz neke izuzetke, brane Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Luksemburg, a propisani broj nedjelja godišnje u kojima trgovine mogu raditi imaju Poljska, Nizozemska, Slovenija, Španjolska… Izvan EU Norveška, a u Švicarskoj trgovine ne rade nedjeljom. Najveći broj naših turista dolazi iz zemalja u kojima se nedjeljom ne radi, pa ih ne bi iznenadilo niti da je to slučaj u Hrvatskoj.
Konačno, građani su se u različitim anketama jasno odredili i iskazali svoj stav da ne žele rad trgovina nedjeljom i blagdanima, kao i da žele zakonsko reguliranje radnog vremena u trgovini.
