26. veljače 1993. zbog velikosrpskih pritisaka vlasti Slobodana Miloševića protjerani su Hrvati iz kosovskog mjesta Janjeva.
Prije 30 godina, 26. veljače 1993. zbog velikosrpskih pritisaka vlasti Slobodana Miloševića protjerani su Hrvati iz kosovskog mjesta Janjevo. Šešelj je 1991. godine došao u Janjevo i počeo prijetiti ‘ustašama Tuđmanovim’. I počeli su ’91. pozivati hrvatske mladiće na ratište, na Vukovar, da bi se borili za JNA. Međutim, niti jedan od mladića se nije odazvao i cijele obitelji su odlazile preko Makedonije i Bugarske i zatim preko preko Rumunjske i Mađarske ulazile u Hrvatsku. Najviše ih se doselilo su u zagrebačku Dubravu. To je bio prvi val iseljavanja.
Preko dvjesto obitelji napustilo je Janjevo 26.2. a posljednji veliki val iseljavanja bio je 1999. godine za vrijeme rata na Kosovu. Danas tamo živi tek oko dvjesto Hrvata.
Katoličko mjesto i crkva u Janjevu spominju se već 1303. godine u pismima pape Benedikta XI. Janjevo su naseljavali uglavnom trgovci iz okolice Dubrovnika i Pelješca, a tamošnji stanovnici su održali katoličku vjeru i hrvatsku naciju unatoč naletima osmanske islamizacije stanovništva.
Pojam narodnosti počeo se u Janjevaca razvijati relativno kasno, na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, zahvaljujući djelovanju hercegovačkog franjevca Franje Brkića i učitelja Jakova Sliškovića te između dvaju svjetskih ratova. Višestoljetno robovanje turskoj vlasti zatrlo je u njima osjećaj za državu i pripadnost konceptu države, koju su oni kao tuđinsku iz dna duše prezirali.
Katolička crkva u Janjevu obnovljena je 1856. godine, a od tad se održava i nastava na hrvatskom jeziku. Progoni Hrvata bili su žestoki 1920-ih, ali i 1948. godine. Velikosrpski i albanski nacionalizam gotovo je nasilnim putem sprječavao razvoj hrvatske zajednice u Janjevu, ali zahvaljujući naporima pojedinaca, osobito don Ante Bakovića, tamošnji su Hrvati i dalje ostajali čvrsti u zajednici i vjeri.
Godine 1981. bilo je 8718 Hrvata na Kosovu, dok ih je 1998. bilo samo 1800.
Danas ih u Janjevu ima otprilike 200 i oni su najstarija hrvatska dijaspora koja postoji od 14. stoljeća. Nemaju prava kao nacionalna manjina.
Nakon progona iz 1990-ih Hrvati iz Janjeva najviše su se naselili u Hrvatskoj, i to u Kistanje, koje zovu Novo Janjevo.
