Izbor uredništva

Nevjerojatno je da u 2021. postojanje Covid logora nije naišlo na osude

Kraj 2021. i početak nove kalendarske godine prilika je za osvrnuti se i ocijeniti proteklo razdoblje kao i iznijeti želje i planove za iduću godinu.

Glede pitanja koronavirusa u protekloj godini, za portal narod hr govorila je dr. Natalija Kanački.

Njezin komentar donosimo u nastavku.

“Nikada u povijesti se nismo susreli s tolikim brojem važnih događaja, odluka, različitih mišljenja i cenzure kao protekle godine. Puno je još pitanja, puno otvorenih tema…

Jedan autoritet – jedna mjera

U 2021.g. se iskristalizirao narativ da je jedino cijepljenje svih dobnih skupina bez obzira na rizike od bolesti ili smrtnosti jedini način prevladavanja ove epidemije, čak i nakon što je dokazano da i cijepljeni sudjeluju u transmisiji virusa. Sada, kada omikron postaje dominantna varijanta virusa, vidimo da se virus širi strelovitom brzinom i u državama gdje je vrlo visoka procijepljenost (>90% odraslih) među svim skupinama – cijepljenima (1x, 2x, s booster dozom), necijepljenima i preboljelima.

Dakle, naracija da je samo cijepljenje jedini način da dođemo do kraja pandemije pokazuje se pogrešnom. Kao što su virolozi i govorili, vjerojatno će epidemija sama sebi stvoriti kraj tako što će virus postati slabiji tj. lakše se širiti, a uzrokovati manje hospitalizacija i smrti.

Pitanje koje zahtijeva hitan odgovor stručnjaka  – trebaju li se cijepiti djeca i mladi 1. dozom cjepiva koje je odobreno za originalni soj koronavirusa, kada znamo da uskoro dominantni omikron ima više od 30 mutacija na spike-proteinu? Kolika je učinkovitost prve i druge doze u toj skupini za omikron? Ili da malo zastanemo u toj kampanji jer se čini po sadašnjim informacijama da je omikron za tu skupinu (i za većinu ostalih) blaga bolest.

‘Nevidljive’ žrtve pandemije

Previše sramežljivo izlaze podaci o ‘tihim’ žrtvama pandemije tj. podaci koji se tiču povećanja pobolijevanja od drugih bolesti te posljedice smanjenja dostupnosti liječenja i procedura. Koliko su mjere (lockdown, maske, smanjenje mjesta za druženje i izlaske…) utjecale na psihičko zdravlje djece i mladih, odnosno uskratile zdrav razvoj, pravo na normalno obrazovanje, sport, druženja, zaljubljivanja…. 

Klaićeva bolnica je zaprimila 30% više pacijenata s psihičkim tegobama u ovoj godini, vjerojatno je slično i u drugim ustanovama. Zasigurno je velik broj onih čiji roditelji još nisu zatražili pomoć. Nije li ovo alarm za ministra Beroša i stožer? Koliki je broj pacijenata kojima nisu ugrađeni stentovi i kakvi su rizici za te pacijente, koliko je povećanje broja nedetektiranih tumora, koliko je odgođeno kirurških i neurokirurških operacija? Jesu li uopće poznate procjene rizika od drugih bolesti i stanja po dobnim skupinama i spolu osim onih koji se tiču koronavirusa? Ako da, zašto nisu predstavljene javnosti?

Imamo li pravo na informacije? Ili nije poželjno da otvaramo te teške teme u javnosti, posebno one koje se odnose na psihičko zdravlje naše djece i mladih te što činimo po tom pitanju? Zašto nam to nije važno i zašto čekamo u mjerama zaštite djece i mladih od psihičkih trauma uzrokovanih koronom?

Od ‘Vjerujte stručnjacima’ do difamacije stručnjaka

Nismo vidjeli pomak u odnosu na 2020.g što se tiče slobode mišljenja i propitkivanja u znanosti, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Mediji se još uvijek trude da ne objavljuju ili smanjuju doseg vidljivosti svima onima koji ne slijede ‘mainstream’ stavove. Neka službena tijela i mediji su određivali tko su ‘pravi’ stručnjaci, a koji nisu –  ti si pravi stručnjak, ti nisi, ti jesi, ti nisi…. prema kriteriju ‘ s koje si strane’.

Pri tome se najčešće nije odgovaralo na postavljene teze ili argumente, već su se stručnjaci s ‘krive strane’ često difamirali na osobnoj razini ‘ad hominem’. Ukratko, nije se radilo na stvaranju okruženja koje bi poticalo raspravu i argumentacije na višoj stručnoj razini pred očima javnosti, već je taj prostor sustavno postajao sve manji. To je svakako gubitak za znanost, demokraciju i slobodu govora.

Misli na druge –  cijepi se

Dok se slogan “Misli na druge – cijepi se” pokazivao u svakoj emisiji i na svakom portalu, propustilo se najvažnije – objasniti ugroženim skupinama (starija dob, komorbiditeti i dr.) prednosti cijepljenja i booster doza. Ušli smo u jesenski epidemiološki val s premalim brojem procijepljenih – u skupinama koje najviše završavaju u bolnici i čine najveći udio u ukupnoj smrtnosti, te prekasnim početkom davanja booster doza, vjerojatno zato jer se stvarao pritisak na cijepljenje svih dobnih skupina umjesto provođenja tzv. fokusiranih mjera.

Kada se je s dva mjeseca zakašnjenja u javni prostor proširila vijest da i cijepljeni doprinose transmisiji virusa već smo zakasnili zaštititi ranjive skupine. Svatko tko poznaje barem jednu osobu u zdravstvenoj ustanovi (liječnika, medicinsku sestru, kuharicu, spremačicu) vjerojatno je osobno čuo o ulasku virusa na odjele bolnica preko cijepljenih. Naravno, u medijima mukla tišina o tim slučajevima, a osoblje se boji za egzistenciju. Kovid-potvrde u zdravstvu i socijalnoj skrbi, a ne testiranje 2-3x tjedno za sve djelatnike možda je najveća pogreška u zaštiti pacijenata i štićenika sustava.

Maske za djecu

Svi se možemo složiti u jednome  – nošenje maski utječe na normalan razvoj djece.

Gledanje u ljudsko lice izuzetno je važno za obrazovanje te mentalno zdravlje djece – ono nas uči zdravoj komunikaciji, procjeni emocija i socijalnih interakcija te razvoju zdravog ponašanja. Na ljudskom licu vidimo odobravanje, strah, ljutnju, radost, neutralnost i sve ostale emocije koje nam omogućuju procjenu ponašanja, što je onemogućeno ili djelomično onemogućeno maskom. Koliko je otežano učenje i interakcija na pojedinim predmetima znaju samo profesori. 

Najveća meta-analiza (Kisielinski, 2021) o nuspojavama upotrebe zaštitnih maski pokazala je značajne nuspojave kod nositelja: smanjenje zasićenosti krvi kisikom, povećanje zasićenosti krvi ugljičnim dioksidom, povećanje srčane frekvencije, smanjenje srčano-plućnog kapaciteta, umor, glavobolje, omaglice, smanjenje percepcije empatije, akne, kožne lezije i dr.  Što ćemo s maskama za školarce? Što kažu psiholozi o toj mjeri? Zašto ne čujemo stručnjake o toj temi na javnoj televiziji u nekoj panel diskusiji?

Covid-logori (karantene) u Australiji

Nevjerojatno je kako postojanje kovid-logora (Howard Springs (slika 1) and Alice Springs quarantine facilities) nije naišlo na veće komentare u medijima. Otvoreni su za putnike (internacionalne i domaće), čak i maloljetne osobe te neke druge slučajeve (nesuradnje u provođenju mjera) propisane zakonom.”

Nevjerojatno je da u 2021. postojanje Covid logora nije naišlo na osude
www.crodex.net

Tišina je sablasna i u redovima naših medija i političara – nema komentara, nema osude. Je li ovo dio ‘novog normalnog’? Ili dio prešutnog odobravanja? Nije li dovoljno testiranje putnika kao u drugim državama? Čeka li ovo i Europu?

Želje za Novu 2022.

Čini se da se dolaskom omikrona počinje nazirati kraj pandemije. Želim nam svima da se vratimo u ‘staro normalno’, gdje ćemo polako rješavati nagomilane probleme iz ovog teškog razdoblja, i jednostavno nastaviti živjeti bez da svaki dan slušamo izvještaje o broju pozitivnih i umrlih.

Starijima želim puno zdravlja i zagrljaja od unuka i obitelji, a mladima da se vrate životu u kojemu neće morati razgovarati o koroni i nositi maske u školi, već se baviti obrazovanjem i drugim aktivnostima. Djeci želim da se igraju, uče, bave sportom i glazbom te da ih nitko ne poziva na cijepljenje kako bi zaštitili starije. Svima onima koji su ne mogu u poštu i knjižnicu, a mogu u omiljeni kafić, želim da uskoro mogu svugdje kao i ostali građani.

Nadam da će se kovid-putovnice uskoro ukinuti odnosno ‘umrijeti prirodnom smrću’. Dolaskom omikrona kovid-putovnice više neće imati nikakvog smisla jer svi dobivaju virus i svi ga prenose. Stožeru želim da više ne moraju donositi nikakve teške odluke vezane uz pandemiju te da se vrate svojim primarnim poslovima.

www.crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Back to top button