Loše vrijeme, ruska invazija Ukrajine i nestašica gnojiva doveli su do straha od globalne krize hrane. Ova infografika pomoći će vam razumjeti problem ističući tri ključna čimbenika iza rastuće prehrambene krize prema analizi objavljenoj na visualcapitalist.com, koja ipak propušta navesti dva, možda, ključna uzroka navedenih kretanja, o čemu više u nastavku.
#1: Nestašica gnojiva
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., rat je poremetio isporuke gnojiva, osnovnog izvora hranjivih tvari za usjeve.
- Rusija je najveći svjetski izvoznik dušičnih gnojiva i druga je u izvozu fosfornih i kalijevih gnojiva.
- Bjelorusija, ruski saveznik koji se također bori sa zapadnim sankcijama, još je jedan veliki proizvođač gnojiva.
- Osim toga, obje zemlje zajedno čine više od 40% globalnog izvoza hranjivih tvari potaše.
Ovo je 20 najvećih svjetskih izvoznika gnojiva:
Glavno odredište izvoza gnojiva iz Rusije su velika gospodarstva poput Indije, Brazila, Kine i Sjedinjenih Država. Međutim, mnoge zemlje u razvoju – uključujući Mongoliju, Honduras, Kamerun, Ganu, Senegal i Gvatemalu – oslanjaju se na Rusiju za najmanje jednu petinu svog uvoza gnojiva.
Nadalje, rat je pojačao trendove koji su već remetili opskrbu, kao što je povećano gomilanje od strane velikih zemalja proizvođača poput Kine i oštri skokovi u cijeni prirodnog plina, ključne sirovine za proizvodnju gnojiva.
#2: Globalni izvoz žitarica
Blokada ukrajinskih luka od strane ruske crnomorske flote, zajedno sa zapadnim sankcijama protiv Rusije, pogoršala je uska grla u globalnom opskrbnom lancu, uzrokujući inflaciju cijena hrane i energije diljem svijeta.
To je uglavnom zato što Rusija i Ukrajina zajedno čine gotovo jednu trećinu globalne ponude pšenice. Pšenica je jedan od najčešće korištenih usjeva u svijetu godišnje, koristi se za izradu raznih prehrambenih proizvoda poput kruha i tjestenine. Osim toga, Ukrajina je također veliki izvoznik kukuruza, ječma, suncokretovog ulja i uljane repice.
Kao rezultat blokade, ukrajinski izvoz žitarica i uljarica pao je sa šest milijuna tona na dva milijuna tona mjesečno. Nakon dvomjesečnih pregovora, dvije su zemlje potpisale sporazum o ponovnom otvaranju ukrajinskih crnomorskih luka za izvoz žitarica, što je potaknulo nadu da se međunarodna kriza hrane može ublažiti.
#3: Nedavne nestašice hrane
Osim rata u Ukrajini, ostali čimbenici, uključujući pandemiju COVID-19 i klimatske promjene, doveli su do toga da je gotovo milijarda ljudi gladovala prošle godine, prema podacima Ujedinjenih naroda.
- Francuska vinska industrija zabilježila je 2021. najmanju berbu od 1957., uz procijenjeni gubitak od 2 milijarde dolara u prodaji zbog sve viših temperatura i ekstremnih vremenskih uvjeta.
- Vrućina, suša i poplave također su desetkovali usjeve u Latinskoj Americi, Sjevernoj Americi i Indiji posljednjih mjeseci.
- Između travnja 2020. i prosinca 2021. cijene kave porasle su 70% nakon što su suše i mraz uništili usjeve u Brazilu.
Suočena s brojnim krizama, Svjetska banka nedavno je najavila financijsku potporu do 30 milijardi dolara za postojeće i nove projekte u područjima kao što su poljoprivreda, prehrana, socijalna zaštita, voda i navodnjavanje.
Komentar
Iako gore navedena analiza visualcapitalista obrazlaže odnose i trendove na svjetskom tržištu proizvodnje hrane, ipak se propušta navesti dva, možda, ključna uzroka navedenih kretanja:
- posljedice zatvaranja (tzv.lockdown) društva tijekom covid pandemije, odnosno utjecaj na proizvodnju gnojiva, koji je usko povezan sa poremećajima na tržištu energenata – nafte (o čemu smo više prenosili ovdje), i
- ključni natkrovljujući globalni princip danas je borba protiv klimatskih promjena, pod izgovorom koje se u najnovije vrijeme:
- nizozemski poljoprovrednici bore protiv nedavno uspostavljenih pravila koja izravno i trenutačno ugrožavaju dosadašnji način i volumene proizvodnje hrane, te ugrožavaju postojeći način života nizozemskih farmera, a
- zadnji primjer Kanada koja je pod vodstom Justina Trudeau-a, traži od svojih farmera smanjenje ispuštanja ugljika u procesu proizvodnje gnojiva za 30% (u prvom koraku) – što opet i njhove farmere dovodi u situaciju da su primorani smanjiti svoju proizvodnju prehrambenih proizvoda značajno! Više ovdje.
