Svijet

Putinov govor na Istočnom ekonomskom forumu

Vladimir Putin predvidio je propast Zapada i nastavak globalnog pomicanja moći prema Aziji. Na pitanje o Ukrajini rekao je kako Rusija “nije ništa izgubila, niti će izgubiti”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je 7. rujna govor u Vladivostoku na plenarnoj sjednici Istočnog ekonomskog foruma (EEF). U svom govoru, Putin je iznio svoje viđenje globalne promjene moći prema Aziji, procesa koji je ubrzan zapadnim sankcijama koje demontiraju ono što je ostalo od europskih gospodarstava.

Za razliku od sastanka EEF-a 2021. koji je bio obilježen optimizmom gospodarskog oporavka nakon COVID-a, ovogodišnje izdanje bilo je prepuno prijekora i upozorenja za Zapad. Putin se posebno usredotočio na štetan učinak sankcija na svjetsko gospodarstvo.

Russia Tilts Eastward, Hosts Eastern Economic Forum In Vladivostok -  Caspian News
Slika: EEF na kojem je Putin objavio da su dan ranije Gazprom i njegovi kineski partneri “odlučili prijeći na 50/50 transakcije u rubljama i juanima u pogledu plaćanja plina”. Foto: izvor

Putin je imao nekoliko oštrih riječi u vezi sa zapadnim sankcijama Rusiji, koje je nazvao “globalnim [izazovima] koji prijete svijetu u cjelini … otvorenim i agresivnim pokušajima da se drugim zemljama nametne zapadni način ponašanja“, strategiju koju je opisao kao “koju ‘kolektivni Zapad’ usmjerava desetljećima.”, prenosi europeanconservative.com.

Putin je optužio Zapad za održavanje samosvrsishodnog programa nastojeći sačuvati dojučerašnji svjetski poredak koji njima ide u prilog i tjera sve ostale da žive prema zloglasnim ‘pravilima’ koja su oni sami osmislili. Oni su također ti koji redovito krše ta pravila, mijenjajući ih kako bi odgovarala njihovom planu ovisno o tome kako se stvari odvijaju u datom trenutku.

Pod retroaktivnom patnjom koju su donijele sankcije protiv Rusije, rekao je, zapadne su elite počele gubiti kontrolu, zbog čega su “donosile kratkovidne, iracionalne odluke”. Ne samo da je to u suprotnosti s interesima drugih zemalja i naroda, već je posebno naštetilo životima “ljudi u tim zapadnim zemljama”. “Jaz koji razdvaja zapadne elite od vlastitih građana se produbljuje”, procjenjuje u svom govoru Putin.

69-godišnji predsjednik nastavio je obrazlagati strašno viđenje za Europu, rekavši da je bacanje svojih postignuća:

  • u izgradnji svojih proizvodnih kapaciteta,
  • kvalitete života svojih naroda i
  • socioekonomske stabilnosti u peć sankcija,

iscrpljujući svoj potencijal, prema uputama Washingtona za dobrobit zloglasnog euroatlantskog jedinstva. Zapravo, to se svodi na žrtve u ime očuvanja dominacije SAD-a u globalnim poslovima.

Zbog sankcija, rekao je Putin, vidimo kako se “jedna proizvodna tvornica za drugom zatvara u samoj Europi”, što je činjenica koju je pripisao “prekinutim poslovnim vezama s Rusijom”. Pad “konkurentne sposobnosti” europskih kompanija uzrokovan je time što su ih dužnosnici EU “odsjekli od pristupačne robe i energije, kao i od trgovinskih tržišta”. Da bi dodatno zakrenuo nož, Putin je predvidio preuzimanje europskih tvrtki od strane “američkih pokrovitelja”.

Slika: Odnos EUR-a i dolara: vidljiv je nagli pad vrijednosti EUR-a od sredine 2021.g. – što svakako ide u korist Putinovih predviđanja u vezi “pruzimanja europskih tvrtki od strane američkih pokrovitelja…/ Foto: snimka zaslona google.com

Nadalje, predviđa kako će se velika svjetska gospodarstva odmaknuti od oslanjanja na zapadne valute za “obavljanje transakcija, skladištenje pričuva i denominaciju imovine”. Putin je objavio da su dan ranije Gazprom i njegovi kineski partneri “odlučili prijeći na 50/50 transakcije u rubljama i juanima u pogledu plaćanja plina”.

Dok je ruska stopa inflacije od 14% još uvijek viša nego u mnogim zapadnim zemljama, Putin je imao pozitivnu prognozu za rusko gospodarstvo i rekao da je cilj postići ciljanu stopu inflacije do drugog kvartala 2023., dok je uživao u činjenici kako stopa inflacije u većini zapadnih zemalja “još uvijek raste“.

Ruski predsjednik se pozabavio temom nestašice hrane i energije. Optužio je europske zemlje da se i dalje ponašaju kao “kolonizatori, upravo onako kako su to činile prethodnih desetljeća i stoljeća”. U tom se kontekstu posebno osvrnuo na trgovinu žitaricama iz Ukrajine, koja unatoč 345 milijuna ljudi diljem svijeta suočenih s nestašicom hrane, i dalje prvenstveno služi tržištu EU-a. Od 87 brodova samo su 2 isporučila žito u okviru Svjetskog programa hrane UN-a, ustvrdio je. Putin je nagovijestio planove za konzultacije s predsjednikom Turske, Recepom Tayyipom Erdoğanom, kako bi se “razmislilo o ograničavanju izvoza žitarica i druge hrane na ovo odredište”, jer je olakšanje izvoza žitarica iz Ukrajine dopušteno “prvenstveno kako bi se pomoglo najsiromašnijim zemljama”.

Putin je rekao da je “ova situacija uzrokovana nepromišljenim koracima Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, koji su opsjednuti iluzornim političkim idejama”. Dobrobit ne samo zapadnih građana, već i onih “izvan takozvane zlatne milijarde”, gurnuta je “u drugi plan”, što će neizbježno dovesti zapadne zemlje “u slijepu ulicu, ekonomsku i socijalnu krizu , i imat će nepredvidive posljedice za cijeli svijet.”

Za razliku od ekonomskog stanja na Zapadu, Putin smatra izglede Rusije obećavajućima. Unatoč sankcijama,

  • “financijsko tržište se stabiliziralo,
  • inflacija pada, a
  • stopa nezaposlenosti je na povijesno najnižoj razini od manje od četiri posto”.

Njegova se procjena snažno kosi s prognozama zapadnih ekonomista koji su dugo predviđali nadolazeći kolaps ruskog gospodarstva. Međutim, kako je pokazao Sven Larson iz europskih konzervativaca, nedavno izvješće s Yalea koje “pokazuje” neizbježnost ruskog gospodarskog kolapsa bila je samo intelektualna prijevara, a ne realna procjena situacije.

U rijetkom iskazu ranjivosti, Putin je priznao “niz problema u nekim sektorima, regijama i pojedinačnim poduzećima, posebno onima koji su se oslanjali na opskrbu iz Europe ili tamo isporučivali svoje proizvode”, ali je iskoristio priliku da istakne ukupnu uzaludnost sankcija: Apsolutna većina azijsko-pacifičkih zemalja odbacuje destruktivnu logiku sankcija. Njihovi poslovni odnosi usmjereni su na obostranu korist, suradnju i zajedničko korištenje naših gospodarskih mogućnosti za dobrobit građana naših zemalja.

Ključni izazov koji Putin vidi za Rusiju, je trenutni demografski problem, s padom nataliteta i Rusijom – usprkos utjecaju pravoslavne crkve – koja još uvijek ima najveću stopu pobačaja u svijetu. Putin je u svom govoru rekao da ruski Daleki istok želi učiniti “uistinu privlačnim mjestom za život, studiranje, rad, osnivanje obitelji, kako bi se osiguralo rađanje više djece“. Ti planovi uključuju urbani razvoj i modernizaciju infrastrukture i zajednica na ruskom Dalekom istoku. Putin je također najavio planove za subvencioniranje najma stanova u regiji u pokušaju da privuče mlade stručnjake da se presele na Daleki istok.

Fantomska tema Ukrajine ostala je nevidljiva sve dok moderator tribine Ilya Doronov nije primijetio odsutnost ove teme iz govora. Upitan da razgovara o tome što je Rusija dobila, a što izgubila od invazije na Ukrajinu 24. veljače, Putin je odgovorio: Mislim — siguran sam — da nismo ništa izgubili, niti ćemo išta izgubiti. Što se tiče naših dobitaka, mogu reći da smo prije svega ojačali naš suverenitet, što je neizbježna posljedica ovoga što se sada događa.

Putin je ipak priznao da se “događa određena polarizacija”, kako u svijetu, tako i u Rusiji. No, dugogodišnji vladar Rusije rekao je kako je uvjeren da će nam “to biti od koristi, jer ćemo odbaciti sve nepotrebno i štetno i sve što koči naš napredak.”

U nastavku je ponovio svoj stav da Rusija “nije ništa započela u smislu neprijateljstava”(?!), već da ih “samo pokušava prekinuti”. Osvrćući se na početak sukoba između Kijeva i istočne Ukrajine 2014. godine, Putin je opravdao svoje djelovanje kao rezultat “zrcaljenja akcija našeg potencijalnog protivnika – korišteći vojnu silu”. Putin je također proširio svoju misao o zapadnoj hegemoniji tijekom proteklih desetljeća, podsjećajući na ratove u Iraku, Libiji i Jugoslaviji kao primjere kršenja međunarodnog prava.

Zapad o ovom govoru

Zapadni tisak prezirno je reagirao na Putinov govor. Guardian ga je nazvao “ratobornim” i osporio Putinovu tvrdnju da su samo 2 od 87 brodova koji su sa žitom napuštali Ukrajinu išla u zemlje u razvoju. Britanski mediji također su primijetili kako je Ruski istočni ekonomski forum bio “nižeg intenziteta ove godine”, ističući da su samo Mjanmar i Armenija poslali “vrhunske političare” da nazoče događaju. Prema Reutersu, forum nije uspio potvrditi nazočnost najvišeg kineskog zakonodavca Li Zhanshua, trećeg po redu u Komunističkoj partiji Kine.

Washington Post nazvao je Putinov govor “prkosnim” i citirao najavu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da EU planira prekinuti stisak Rusije na globalnim energetskim tržištima svojim ograničenjima cijena nafte i prirodnog plina. “Ne samo zato što je Rusija nepouzdan dobavljač, već i zato što Rusija aktivno manipulira tržištem plina”, rekla je von der Leyen, dodavši da je “duboko uvjerena da ćemo uz naše jedinstvo, našu odlučnost, našu solidarnost, prevladati”.

U svom govoru, Putin je ograničenja cijena nazvao “još jednom glupošću bez ikakve perspektive”, budući da će ograničenja “cijene na svjetskim tržištima, uključujući europsko tržište, skočiti u nebo”. U gospodarstvu i globalnoj trgovini ništa se ne može postići administrativnim mjerama.”

Njemačka novinska agencija RND za Putinov govor zaključuje kako je govor bio “priča o njegovom grubom svjetonazoru”.

Autor: David Boos je orguljaš, redatelj dokumentarnih filmova i pisac za The European Conservative i druge publikacije.

Napomena: skreće se pozornost kako se stavovi izneseni u tekstu prenose isključivo radi informiranja javnosti, i to o promišljanju trenutnih okolnosti globalnog poretka od strane jednog od vodećih ljudi današnjice, i ne odražavaju nužno stavove i vrijednosti crodex.net tima.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST
Izvor
europeanconservative.com

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button