Na okruglom stolu koji je organizirala zastupnica Marija Selak Raspudić o umjetnoj inteligenciji “Neka bude volja stroja” niz poznatih stručnjaka govorio je o umjetnoj inteligenciji s etičkog, gospodarskog, pravnog aspekta, a zaključili su da Hrvatska što prije mora donijeti nacionalnu strategiju za praćenje umjetne inteligencije i implementirati ono što su napravile ostale zemlje EU.
Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić rekla je kako je okrugli stol organizirala, jer je umjetna inteligencija već postala sastavni dio naših života, iako regulacija itekako zaostaje i dok se u EU izdaju etičke smjernice i radi se na direktivama koje će odrediti kako je koristiti, u Hrvatskoj ova tema nije niti otvorena.
“Etička pitanja koja se tiču umjetne inteligencije vezana su uz sve više ovlasti, koje se ne propitkuju, sankcioniranja govora mržnje gdje se ne prepoznaje humor, do zadiranja u ozbiljne teme, a etičke implikacije poprimaju neslućene razmjere. Ne mislim da umjetna inteligencija može zamijeniti čovjeka, a nekritičke implikacije su ogromne. Kada sam prvi put u Hrvatskom saboru govorila o chat GPT, interes je bio samo Tuđman i i Tito, a gospodarske i ekonomske implikacije pale su u drugi plan. Zašto s umjetnom inteligencijom kasnimo u Hrvatskoj?! IT sektor bi trebao biti motor gospodarskog razvoja, mi bi trebali biti Estonija, a fokusirani smo na to da budemo tek uslužna zemlja s nestabilnim prihodima iz turističkog sektora”, rekla je Selak Raspudić.
Aco Momčilović, suosnivač GLOBAL AI ETHICS INSTITUTE, rekao je kako će umjetna inteligencija promijeniti cijeli svijet, a kaže se da tko ne reagira, nema budućnosti.
“Tu se misli na zemlju, a mi smo daleko, pa evo prvi put okrugli stol na ovu temu u Hrvatskom saboru. Nemamo ni nacionalnu strategiju za praćenje umjetne inteligencije, iako se par godina radi na njoj, ali ne znamo do kuda je to došlo, nemamo odluke na nacionalnoj razini, fali nam i obrazovanje, a umjetnu inteligenciju mahom koriste privatne tvrtke, startupovi.. Dva koraka su bitna, nacionalna strategija i implementacija onoga što su drugi u EU već napravili, ono što nam se nudi i u što nas se gura, ne moramo smišljati ništa”, rekao je Momčilović.
Sunčana Roksandić, profesorica na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, rekla je kako je umjetnu inteligenciju potrebno razvijati u skladu sa vrijednostima i temeljnim pravima EU, jasno odrediti i znati koje su granice rizika, a Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, istaknula je kako je u prošlom izvješću podnesenom u Hrvatskom saboru, bilo po prvi puta obrađeno poglavlje o utjecaju umjetne inteligencije na ljudska prava jednakost, ali to izvješće za 2021. još nije raspravljeno na plenarnoj sjednici, a ona će u izvješću za 2022. opet imati poglavlje umjetna inteligencije.
Juraj Bilić, CARNET, istaknuo je kako ministarstvo i CARNET imaju dužnost upoznati učenike s novim tehnologijama, umjetnom inteligencijom, ali da ne budu puki konzumenti digitalnog okružja, a Karlo Knežević, voditelj tima za umjetnu inteligenciju, analitiku i informacije, SOFASCORE, dodao je kako bi bez primjene umjetne inteligencije učinkovitost bi bila puno manja, automatski time i konkurentnost, a korisnici sve više žele personaliziran sadržaj, da stroj njima služi.
Dražen Oreščanin, CROAI, istaknuo je da će umjetna inteligencija neminovno postati tema i to treba učiniti što prije, jer smo inače propali, a bilo bi idealni da je popularna kao nogomet ili bar kao rukomet, tenis ili vaterpolo.
Na značaj umjetne inteligencije osvrnuli su se i akademik Sven Lončarić, voditelj Centra za umjetnu inteligenciju FER-a i dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju MZO, koji je rekao da će unutar tijela državne uprave čim prije osnovati radnu grupu na planu umjetne inteligencije, a prof. dr. sc. Jan Šnajder, Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave FER-a, istaknuo je da sve počinje od ljudi i zato fokus treba staviti na obrazovanje i znanost, jer je to temelj i rješenje za probleme koji postoje u industriji. Zato je tehnologija alat, a ne svrha.
Luka Perušić s Filozofskog fakulteta dodao je kako je nužno ulagati u nacionalnu znanstvenu infrastrukturu na području inovacije i ako to napravimo kroz neke konkretne akcijske planove, onda ćemo vrlo brzo biti na konju.
Zaključak je kako sve počinje od ljudi i fokus treba staviti na obrazovanje i znanost, budući je tehnologija alat, a ne svrha. Etička pitanja su važna, jer tu vrebaju najveće zamke, a posljedice nekritičkog korištenja umjetne inteligencije mogu poprimiti neslućene razmjere.
