Vjerovali ili ne, budućnost je već ovdje. Vremena u kojima živimo prisilila su nas da se nevjerojatno brzo prilagodimo iznimno zahtjevnim i dalekosežnim posljedicama koje se odvijaju pred kulisom digitalne revolucije.
Što bi htio raditi kad narasteš pitanje je s kojim su se svi susreli kada su bili djeca, a neki i malo kasnije. I pitanje je bilo legitimno sve do nekih desetak ili malo više godina unazad, no s napretkom tehnologije pojavljuju se radna mjesta koja prije tih desetak godina nisu postojala a mnoga koja jesu, jednostavno nestaju. To znači da je klincima danas jako teško odgovoriti na to pitanje jer dok dođu u godine kada bi trebali početi raditi tko zna kakav će pejzaž radnih mjesta uopće postojati. Neka zanimanja vjerojatno nikad neće nestati, poput policajaca, vatrogasaca, doktora i slično, ali će zato mnoga pretežito administrativna ili skladišna u potpunosti nestati.
Poljoprivredni poslovi su dominirali u 19. stoljeću, dok danas u SAD-u, prema podacima Američkog zavoda za statistiku (BLS) dominiraju poslovi u administraciji, prodaji i prijevozu, a koliko dugo će dominirati ovisit će o razvoju tehnologije, umjetne inteligencije i strojnog učenja.
Isti taj zavod predviđa da će od 2020. do 2030. biti otvoreno 11,9 milijuna novih radnih mjesta, što je rast od 7,7 posto u odnosu na trenutno stanje. Također, BLS je ustupio podatke kako bi prikazali najbrže rastuće poslove i one koji polako nestaju.
Najbržu stopu rasta imaju servisni tehničari vjetroturbina, medicinske sestre i instalateri solarnih fotonaponskih jedinica. Brzi rast za tehničare i instalatere potaknut je sve većom potražnjom za obnovljivim izvorima energije, no budući da se radi o relativno ‘malim’ zanimanjima, te dvije uloge će u idućih desetak godina otvoriti tek oko 11 tisuća novih radnih mjesta.
