HINA navodi a N1 prenosi večeras kako je planiran dosad najveći proračun Ministarstva obrane od 7,273 milijarde kuna. MORH-ov proračun će se povećati predloženom rebalansu na 7,568 milijardi kuna, to jest za gotovo 295 milijuna kuna, a tim je povodom ministar obrane poručio da Vlada nastavlja politiku jačanja sposobnosti Hrvatske vojske?
Kako se u medijima prenosi večeras, slavodobitno je ministar Banožić najavio najveći proračun MORH-a u povijesti koji i dalje raste i to za cijelih 295 milijuna kuna (što inače iznosi cijelih 4%). Bravo! Dobro je da vojni proračun ne pada. Posebno je dobro, uzevši u obzir neizvjesni razvoj situacije u Ukrajini, a pogotovo uzevši u obzir da svi hrvatski susjedi polažu pravo na hrvatsku Domovinu i to iskazuju sve češće i manje-više otvoreno. Tako npr.:
- Slovenija svojata Savudriju,
- Mađarska svojata Rijeku,
- Italija svojata (barem) Zadar,
- Srbi (Rusija) svojataju (barem) Dubrovnik, a i
- “Bosna” (Turska) svojataju “svoje” (Neum/izlaz na otvoreno more i tko zna što im sutra padne na um).
Uz ovo sve se Srbija i Mađarska žestoko naoružavaju, a Italija je sama po sebi daleko najjača vojna sila u ovom dijelu Europe. Međutim “hladne glave” kažu da smo saveznici jer smo u NATO-u, međutim, istinski saveznici ne svojataju međusobno teritorij. Posebno su ovakvi saveznici upitni jer:
- u današnjim okolnostima svojataju hrvatsko, a pitanje je što će biti ako i kada se promijene postojeće okolnosti i okrenu njima u korist, a na štetu Hrvatske i Hrvata;
- je povijest pokazala da se hrvatski susjedi mogu i znaju dogovoriti i podijeliti tuđe – hrvatsko.
Kako okolnosti ne bi bile na štetu Hrvatske, kada se promijene (a hoće – samo je pitanje kada) potrebno je vojsku i narod podići na daleko veću razinu spremnosti obrane. Svakako to podizanje vojne spremnosti moralo bi biti iskorišteno i za gospodarski te tehnološki iskorak države i društva općenito – što dosada nije bio slučaj. Naprotiv, preovladava dojam da se radilo isključivo ono što se moralo:
- da se zadrže postojeće a ključne vojne sposobnosti (npr. zrakoplovstvo), i /ili
- pod pritiskom članstva (obvezama) u NATO-u, i/ili
- u strahu od gubitka vlasti/izbora.
Ulaganje u Hrvatsku vojsku – glavne stavke
Dakle, nakon što je Vlada u četvrtak prihvatila izmjene i dopune Državnog proračuna za 2022. godinu i projekcije za 2023. i 2024. godinu, u MORH-u je istaknuto kako je uzastopnim povećanjem obrambenog proračuna omogućeno ulaganje u opremanje s naglaskom na:
- nabavu višenamjenskoga borbenog aviona Rafale,
- borbenog vozila pješaštva Bradley, a navodi se kako je u planu i
- opremanje sustavima protuzračne obrane, navodi se u priopćenju.
Dinamika uvođenja u vojni sustav nije još izvjesna, a s obzirom da za ranije akvizicije (četriju transportnih helikoptera Black Hawk, od kojih su dva poklon) nisu još osigurani minimalni primjereni uvjeti (hangari).
Mađarska: Program Zrinski ulaganja u vojsku 2016 – 2026
Dok Hrvatska manje -više skromno povećava vojni proračun za to vrijeme Mađarska je već daleko otišla sa svojim najvećim Programom vojnog razvoja nazvan Zrinjski 2016-2026 u sklopu kojeg su već nabavljena ili dogovorena značajna moderna ali i borbena sredstva kako slijedi (između ostalih nabrajamo samo značajnija borbena sredstva):
- ukupno 44 tenka Leopard 2A4 i 2A7+ je kupljeno od Njemačkog proizvođača Krauss-Maffel Wegmann u 2018;
- kupljene i uvedene u vojni sustav 24 nove panzerhaubice PZH 2000;
- zaključen ugovor za 200 njemačkih borbenih vozila pješaštva “Puma“;
- dodatnih 218 borbenih vozila pješaštva Lynx KF41 ugovoreno sa Njemačkim Rheinmetall u 2019.g.. S ovim ugovorom Mađarska dobiva i tvornicu za ista vozila na svom teritoriju;
- u 2020.g. dogovaraju akviziciju za NASAMS Norveški protuzračni sustav srednjeg dometa;
- a zaključen je i ugovor za nabavu višenamjenskog radara ELM-2084 vrhunske izraelske tehnologije korištene u njihovim PZO sustavima Željezna kupola (“Iron Dome”).
Finska obrambeni sustav
O finskim vojnim kapacitetima, koje donosi kao miraz u NATO, u vijestima hrt-a, Dragan Nikolić razgovarao je s umirovljenim general bojnikom Pekkom Toverijem, bivšim šefom finske vojnoobavještajne službe, koji je jedan od najcjenjenijih vojnih stručnjaka, itekako upućen u ono što se događa s druge strane 1340 km duge kopnene granice Finske i Rusije, koji navodi:
- Njemačka je odlučila uložiti dodatnih 100 milijardi eura u obranu. Naša vlada odlučila je izdvojiti 10 milijardi za kupnju novih borbenih zrakoplova F-35,
- gotovo dvije milijarde za mornaricu, uključujući i četiri nove fregate, a
- vojska je povrh toga dobila još dvije milijarde eura.
- U vrlo kratkom vremenu uložili smo 14 milijardi eura.
- Usporedite li naše izdvajanje za obranu i broj stanovnika, to je više nego dvostruko u odnosu na ono što Njemačka dodatno ulaže. A naša obrana i prije toga bila je u boljem stanju nego Njemačka, kaže Pekka Toveri.
Bivši šef finske vojnoobavještajne službe dodaje i:
- kako Finska godišnje uvježbava između 20 i 22 tisuće ročnika. Za muškarce je vojska obavezna, za žene je na dobrovoljnoj bazi.
- U ratu raspolaže s pričuvom od 280 tisuća vojnika, a
- njihov ukupni broj iznosi gotovo 900 tisuća.
- Dio njih, dodaje Toveri – rezerviran je za civilno društvo, poput policajaca, vatrogasaca i ljudi s posebnim vještinama.
Također, nastavlja samouvjereno (a sa pokrićem), finski general-bojnik: i dalje je puno neraspoređenih pričuvnih postrojbi koje možemo poslati kao zamjenu u slučaju ratnih gubitaka. Imamo dovoljno voljnih i sposobnu obranu za nastavak borbe, ako zatreba…
Zaključak
Nakon ovih izlaganja večerašnja slavodobitna objava iz MORH-a o rastu vojnog proračuna od tek 4% se čini, blago rečeno, skromna. A uzevši u obzir naoružavanje u susjedstvu i po svijetu, opravdano se zapitati: što to svi okolo znaju i čekaju – a Hrvati ne?
Ali, ostaje nada da isporuka i uvođenje u sustav MORH-a nove zrakoplovne platforme Rafale neće kasniti, posebno jer je to jedino borbeno sredstvo sa sposobnošću strateškog odvraćanja potencijalnih agresora, kojih, naveli smo (po promijenjenim okolnostima), može biti napretek u narednom razdoblju.
