Ukupni konsolidirani dug opće države na kraju siječnja 2021. iznosio je 332,3 milijarde kuna, što je u odnosu na kraj siječnja 2020. više za 40,6 milijardi kuna ili 13,9 posto, priopćili su iz Hrvatske narodne banke (HNB)
Na mjesečnoj razini, to jest u odnosu na kraj prosinca 2020. godine,ukupni dug opće države je porastao za 2,6 milijardi kuna ili 0,8 posto, navedeno je u priopćenju središnje banke o pokazateljima duga opće države za siječanj ove godine.
Iz HNB-a su pojasnili da se prirast duga u siječnju odnosi na inozemnu komponentu duga, koja se u tom mjesecu povećala za pet milijardi kuna ili 4,8 posto, dok se unutarnji dug istovremeno smanjio za 2,4 milijarde kuna ili 1,1 posto.
Međutim, porast na godišnjoj razini najvećim dijelom se odnosi na rast unutarnjeg duga, koji se do kraja siječnja 2021. godine u odnosu na kraj siječnja prethodne godine povećao za 25,2 milijarde kuna ili 12,9 posto, naveli su iz HNB-a.
Kada je riječ o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga, HNB raspolaže podacima za nekonsolidirani dug opće države. U strukturi toga duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju siječnja 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice, 64 posto, slijede dugoročni krediti s 29,4 posto te potom kratkoročni krediti i vrijednosnice, zajedno s udjelom od 6,6 posto, izvijestili su iz HNB-a.
Na kraju 2020. udio javnog duga u BDP-u porastao na 88,7 posto
Nakon nedavne revizije podataka statistike bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), relativni pokazatelji zaduženosti opće države neznatno su se promijenili u odnosu na prethodno objavljene podatke, naveli su iz HNB-a.
Naime, DZS je 22. travnja objavio kako revidirani podatci pokazuju da je BDP- u prošloj godini realno pao za 8,0 posto, što je za 0,4 postotna boda manje od prve procjene s kraja veljače ove godine koja je govorila o gospodarskom padu u 2020. godini za 8,4 posto u odnosu na 2019. godinu.
Prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti
Analitičari HNB-a u komentaru napominju da se porast duga najvećim dijelom odnosi na domaću komponentu duga, koja se u prosincu povećala za 4,1 milijardu kuna (546,1 miliona eura), ili za 1,9 posto u odnosu na studeni, odnosno za 26 milijardi kuna (3,46 milijardi eura), ili 13,2 posto u odnosu na prosinac 2019. godine.
U strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti.
Na kraju prosinca najveći udio u dugu su imale obveznice (64,4 posto), zatim dugoročni krediti (29,1 posto) te kratkoročni krediti i papiri od vrijednosti (zajednički udio 6,5 posto).
Ovakva negativna kretnja javnog duga, nakon pet godina silazne putanje, posljedica su pada gospodarske aktivnosti uzrokovane pandemijom koronavirusa te brojnim i izdašnim mjerama fiskalne politike koje je Vlada RH provela u prošloj godini. Svaki stanovnik Republike Hrvatske zadužen je za više od 84 tisuće kuna, a svaka zaposlena osoba više od 228 tisuća kuna.S ovim dugom Hrvatska je na najzaduženija među tranzicijskim zemljama.
U Hrvatskoj je na djelu fiskalni avanturizam koji se zasniva na ideji da će sutra sigurno biti bolje i ako se nastavi ovakva fiskalna politika može doći do bankrota države!
