Naše škole su opustjele, u sedam godina izgubili smo 51 tisuću đaka i prijeti demografski i radni raspad zemlje. Europska komisija očekuje naš rast od 5%, iduće godine 6,1%, pozitivne pomake u puno područja i najbrži gospodarski rast u EU, piše ekonomist Mijo Jukić za Hrvatsko slovo.
Djeca su naša budućnost, jedini način da se svijet razvija s ljubavlju i da svaki daljnji naraštaj bude još bolji. Zato moramo davati potporu djeci, štititi ih i što bolje obrazovati, ali i vezati uz obitelj. Ljudi su postali sve osamljeniji i sve je manje prijateljstva i zajedništva, što nije dobro za naš život. Dobro zdravlje povećava ekonomsku produktivnost pojedinaca i stopu gospodarskog rasta, ulaganje u zdravlje je najučinkovitije sredstvo ubrzanja razvoja. Iskoristimo sredstva EU za te namjene, jer je obitelj osnova za cjelovitog mladog čovjeka.
Nekada se živjelo u velikim i proširenim obiteljima, u zajedničkim kućanstvima s nekoliko naraštaja, kuća je bila svetinja i znalo se tko što radi. Majčinstvo je bila svetinja i nije imalo cijene, nadamo se da i dalje nije u krizi. Budućnost mora biti bolja od naše i sve moramo učiniti da naša djeca budu ispunjena ljubavlju i boljim životom, a i da naša Vlada u tome pomogne.
Hrvatska je opterećena niskim natalitetom i iseljavanjem što sve više oblikuje našu demografiju i kvalitetu života. Starimo i to jako utječe na mirovinski sustav, a siromaštvo je prijetnja velikom broju građana, jer puno djece živi u siromaštvu, socijalno su isključena, a probleme rješavaju iseljavanjem. U Hrvatskoj imamo 150 naselja bez ijednog stanovnika i sve ih je više takvih. Sa žalošću sam pročitao podatak da je Hrvatska u sedam godina izgubila čak 51 tisuću učenika po školama i da u manjim mjestima imamo sve manje učenika. Danas u 405 škola imamo do deset učenika, manje je djece u razredima pa funkcioniraju kao malene obitelji, a poticanje obitelji za veći broj djece postaje najveći problem Hrvatske.
Škole su opustjele, u 631 školi ima od jedanaest do pedeset učenika, tako da nam prijeti demografski pad i gubitak budućnosti ove države. Mnogi iseljavaju s obiteljima pa djeca čine četvrtinu iseljenih, a u mnogim područjima i do 40%. Tu je najlošija situacija u Slavonskoj i Ličko-senjskoj županiji, a najmanje su to osjetile škole na otocima, pa bilježe i porast učenika. Smanjuje nam se i broj rođene djece, pa u odnosu na 1990. godišnje gubimo više od 15 tisuća djece.
Sve je to rezultat i nepovoljnog ekonomskog okruženja, besperspektivnosti i nemogućnosti stvaranja kvalitetnih životnih uvjeta. Država mora žurno osmisliti i ponuditi jamce opstanka u tim sredinama, bolji način života na tim prostorima. Gubitak stanovništva i zatvaranje škola je demografski raspad kao i kolaps zdravstva, radnog sustava i pad mirovina. Cijeli članak možete pročitati u Hrvatskom slovu.
Inače projekcije Ujedinjenih naroda govore da će 2050. godine Hrvatska imati gotovo 17 posto stanovnika manje ako se ne promijni demografska politika u Hrvatskoj.Prošle pandemijske godine u Hrvatskoj je zabilježeno 23.000 umrlih više u odnosu na novorođene, dok je zabilježeno približno 23 posto manje sklopljenih brakova u odnosu na godinu prije
crodex.net/Hrvatsko slovo
