Globalna potrošnja antidepresiva (AD) dramatično je porasla u posljednja dva desetljeća, a Europljani su najveći potrošači. Korištenje antidepresiva poraslo je gotovo dva i pol puta od 2000. do 2020. godine u 18 europskih zemalja, pokazuju podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Podaci OECD-a također pokazuju dramatičan porast anksioznosti i depresije tijekom pandemije COVID‑19. Koriste li najsretnije zemlje manje lijekova protiv depresije? Kako znanstvenici objašnjavaju nagli porast konzumacije antidepresiva?
Podaci OECD-a pokazuju potrošnju definirane dnevne doze (DDD) „N06A-antidepresiva“. Ova skupina “obuhvaća pripravke koji se koriste u liječenju endogenih i egzogenih depresija”, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO).
Prosječna potrošnja antidepresiva u 18 europskih zemalja iznosila je 30,5 DDD na 1000 ljudi dnevno u 2000. godini, popevši se na 75,3 DDD u 2020., što je povećanje od 147 posto.
Ali ovaj ukupni prosjek skriva vrlo različite početne točke za korištenje antidepresiva u 2000. u određenim zemljama, u rasponu od 6,4 DDD u Estoniji do 70,5 DDD na Islandu.
Podaci za Hrvatsku
Hrvatska je treća zemlja po udjelu ljudi s kroničnom depresijom s čak 11.6 posto, pokazuju to podaci Eurostata iz 2019. godine. Ispred nas su samo Island i Portugal, a neslavno treće mjesto dijelimo s Njemačkom, piše jutarnji.hr.
Island nije samo najgori po udjelu ljudi s kroničnom depresijom, već je i europska zemlja u kojoj se koristi najviše antidepresiva. Tako se pokazalo da “sretne nacije” nisu manje depresivne niti piju manje antidepresiva. Island je, naime, u Svjetskom izvješću o sreći 2020. proglašen drugom najsretnijom zemljom na svijetu.
