Na Trnjanskim kresovima u Zagrebu i ove se godine našla komunistička zastava SRH.
Događaj je organizirala Mreža antifašistkinja, u suradnji sa Srpskim narodnim vijećem i Savezom antifašističkih boraca i antifašista.
Događaj se održao pod pokroviteljstvom Grada Zagreba, Gradske skupštine Grada Zagreba i Vijeća gradske četvrti Trnje. Program je podržao i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH.
Prema riječima organizatora, kresovi su “znak sjećanja na ulazak partizana u Zagreb 1945.”.
Rezolucija EU parlamenta o totalitarnim režimima
Podsjetimo na rezoluciju Europskog parlamenta u kojoj se osuđuju svi totalitarni režimi i njihova obilježja.
Europski parlament usvojio je 19. rujna 2019. rezoluciju naziva “Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP))“. Rezolucija osuđuje i izjednačava nacističke i komunističke zločine kao i zločine svih ostalih režima. U njoj se, između ostaloga, podsjeća kako su “nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti”.
EU parlament pozvao je “sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim”.
Zakon o grbu, zastavi i himni RH te zastavi i lenti predsjednika RH jasno postavlja pravila o načinu isticanja tih hrvatskih simbola.
No, isticanje stranih zastava definirano je čl. 26. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.
“Tko istakne zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 eura.”
Ovaj zakon u čl. 5 spominje, između ostalog, spominje isticanje simbola kojima se narušava javni red i mir.
“Tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem i isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 700,00 do 4.000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.”
Prekršaji protiv javnog reda i mira, kako donosi čl. 1. tog Zakona objašnjava da je riječ o djelima “kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan život građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost ili ometa kretanje građana na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihova prava i dužnosti, vrijeđa moral, ometa vršenje zakonskih mjera državnih organa i službenih osoba, ugrožava opća sigurnost ljudi i imovine, vrijeđaju državni organi ili se na drugi način narušava javni red i mir građana te djela utvrđena ovim zakonom”.
Izvor:narod.hr
