U Hrvatskoj nikada nije izvršena lustracija bivših kriminalnih komunističkih kadrova pa je iluzorno očekivati da smo mogli dobiti išta drugo nego ono što danas gledamo. Bez funkcioniranja pravosuđa Hrvatska se ne može riješiti kriminala i korupcije koji sustavno uništavaju Hrvatsku i ljude tjeraju u inozemstvo. Postavlja se pitanje hoće li Hrvatska jednom dobiti svoju Lauru Kövesi (kao u Rumunjskoj) pa da se Remetinec napuni mnogim uglednicima s kravatama – od političara i direktora državnih poduzeća do onih u pravosudnome sustavu koji su štitili teški kriminal?
Iz mjeseca u mjesec u Hrvatskoj je pravilo da se otkrije neka afera u kojoj su akteri povezani s politikom izvršili hajdučiju nad nekim državnim poduzećem. Iako se ovaj fenomen obično poistovjećuje isključivo s HDZ-om, stvari su mnogo složenije. HDZ je vladajuća stranka većinu vremena nakon što je stvorena hrvatska država pa je iz tog razloga očekivano da većina onih koji žele omastiti brk ulazi u vladajuće političke strukture, prenosi braniteljski-portal-com članak autora Davora Dijanovića.
Današnji model upravljanja državnim poduzećima zapravo se ne razlikuje mnogo od onoga inauguriranog u vremenu komunističke Jugoslavije. I tada je INA predstavljala bankomat Udbe, KOS-a i partijskih dužnosnika. Razlika je bila tek u tome što se o kriminalu tada nije smjelo pisati u medijima. Tko se je tada usudio napasti nekoga partijskog glavešinu koji je u slobodno vrijeme volio zaviriti u državnu blagajnu?
Pljačka i način upravljanja državom
U Hrvatskoj nikada nije izvršena lustracija bivših kriminalnih komunističkih kadrova pa je iluzorno očekivati da smo mogli dobiti išta drugo nego ono što danas gledamo. A gledamo povezanost kriminala i politike. Korupcija i kriminal postali su dominantan oblik upravljanja državom do te mjere da kriminal uživa zaštita dijela politički i pravosudnih struktura.
Kao što ističe sigurnosni stručnjak prof. dr. sc. Mirko Bilandžić: „Sustavna politička korupcija dominantan je oblik upravljanja državom posljednjih deset godina, dominantan oblik društvenih odnosa, osvajanja vlasti i zadržavanja na vlasti. Takav model nije rezultirao samo pljačkom hrvatske države i hrvatskog društva (oko 15 mlrd. dolara), već su nepotizmi, klijentelizmi, kronizmi i prljavo-partikularni interesi i utjecaji doveli do negativne kadrovske selekcije i bitnih deficita institucionalnih državnih kapaciteta, uključivo i institucija nacionalne sigurnosti. Sustavna politička korupcija ugrozila je hrvatsku nacionalnu sigurnost“.
Pred mnogo godina donesen je Zakon o postupku oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem. Koliko je do danas novca vraćeno u državni proračun kad je u pitanju oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi političkih kapitalaca? Vrlo malo. Ne čudi stoga što svako poduzeće ima svoga škugora i svoje torbare. I sama politika pretvorila se u zavod za zapošljavanje i namirivanje partijskih, rođačkih i inih partikularnih interesa.
Problem je pravosuđe
Kriminal vezan uz Inu započeo je u vremenu Jugoslavije, za vrijeme Račanove vlade možemo pratiti prve suspektne radnje u novoj hrvatskoj državi (prodaja dijela upravljačkih prava, prodaja po mizernoj cijeni tzv. Bijelih noći itd.), a kriminalni slijed možemo pratiti u vrijeme Ive Sanadera kao i danas kad su novi torbari Inu oštetili za milijardu kuna. Takav kriminal ne bi bio moguće da u njega nisu upetljani malo ozbiljniji igrači koji očito pripadaju onome što se naziva dubokom državom.
Ključni je problem vezan uz kriminal taj što pravosuđe ne funkcionira onako kako bi trebalo. Mnoge kriminalne radnje ostaju nekažnjene ili kazna nije proporcionalna težini kaznenog djela. Tako se stvara ozračje pravne nekažnjivosti za teške oblike kriminala što mnoge potiče na nastavak kriminalnog djelovanja.
Laura Codruța Kövesi je 2019. imenovana za europsku javnu tužiteljicu, a u Rumunjskoj je kao glavna državna tužiteljica stotine korumpiranih sudaca i političara strpala u zatvor. Postavlja se pitanje hoće li Hrvatska jednom dobiti svoju Kövesi pa da se Remetinec napuni mnogim uglednicima s kravatama – od političara i direktora državnih poduzeća do onih u pravosudnome sustavu koji su štitili teški kriminal?
Bez funkcioniranja pravosuđa Hrvatska se ne može riješiti kriminala i korupcije koji sustavno uništavaju Hrvatsku i ljude tjeraju u inozemstvo. Bez toga nema ni snažnijih stranih investicija jer u državu u kojoj nema pravne sigurnosti niti jedan razborit ulagač ne želi investirati. Bez isušivanja pravosudne kaljuže Hrvatska jednostavno ne može naprijed.
– Prošlo je više od 4 godine od slučaja Uljanik, i ništa se procesualno nije dogodilo.
– Prošlo je skoro dva mjeseca od slučaja INA, a istraga se vodi tako da se cijeli slučaj zataška.
– Prošlo je mjesec dana od željezničke nesreće kod Novske u kojoj su 3 osobe izgubile život, a o razlozima nesreće se ništa ne zna. U Bavarskoj je bila željeznička nesreća prije nekoliko mjeseci i razlozi nesreće su se znali u roku od 3 dana.
– Prošlo je dvije i pol godine od potresa u Zagrebu, te skoro dvije godine od potresa na Banovini, a obnova Zagreba i Banovine može se smatrati sramotom, nesposobnošču ili namjernim raseljavanjem Hrvatske.
Imati novce za obnovu na računu i dvije godine ih ne trošiti – to je do sada neviđena i neobjašnjiva situacija. Hrvatska je nakon Oluje, bez ičije pomoći te isključivo vlastitim sredstvima u dvije godine obnovila veći dio objekata koje je srpski agresor porušio. Ovi slučajevi dokazuju da institucije koje plaćaju hrvatski građani jednostavno ne rade što moraju raditi, a posljedice osjećaju opet oni koji plaćaju te institucije, hrvatski građani, objavljuje saborska zastupnica Karolina Vidović Krišto u svom javnom obraćanju vladajućima i javnosti. Više ovdje / Foto: arhiva
O autoru:
* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. Četrnaest godina iskustva u online i tiskanom novinarstvu te digitalnim platformama. U rodnom Bjelovaru završio je opću gimnaziju, a na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu magistrirao međunarodne odnose i diplomaciju. Završio je Londonsku školu za odnose s javnošću, smjer Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom, a na Učilištu Petar Zrinski edukaciju za specijalista digitalnog marketinga. Od 2008. do danas objavio oko 1500 novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, odnosi velikih sila i međunarodna sigurnost. Autor je knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.) i voditelj podcasta Geopolitički objektiv. U sezoni 2021. – 2022. vodio emisiju „Argumenti“ na Hrvatskom katoličkom radiju. Oženjen, otac četvero djece.
