U ovom logoru od 15. travnja 1993. do 1. ožujka 1994. bilo je zatočeno oko 800 Hrvata. Najmlađa osoba u logoru “Muzej“ u Jablanici bilo je dijete starosti 28 dana.
Danas 1.3.2022. godine navršava se 28 godina od razmjene hrvatskih logoraša iz koncentracijskog logora Armije RBiH u Muzeju Bitke za ranjenike u Jablanici. Koncentracijski logor „Muzej“ u Jablanici formiran je prema nalogu ratnog Predsjedništva općine Jablanica 15. travnja 1993. kada su uhićeni i u logor dovedeni prvi Hrvati bez ikakvog obrazloženja o razlozima zatvaranja.
Nakon dva velika zločina u selu Grabovici gdje su likvidirana 32 hrvatska civila, te Doljanima gdje su pripadnici Armije RBiH ubili 39 Hrvata, dovedeno je još oko 150 civila i zarobljenika HVO-a u ovaj logor.
U razdoblju od osnivanja do njegovog zatvaranja kroz ovaj logor prošlo je više od 800 hrvatskih logoraša, od kojih 88 vojno sposobnih, ostalo su civili iz Jablanice, Doljana, Drežnice, Grabovice i okolnih mjesta, a neki nisu ni evidentirani od strane Međunarodnog crvenog križa. U skupini od oko 150 civila dovedena je i najmlađa osoba u logor, dijete starosti 28 dana, te više od 60 djece mlađe od 14 godina, kao i veći broj starijih osoba.
U logoru su na najgrublji način kršene Ženevske konvencije, logoraši vođeni na prisilni rad na prvu crtu bojišnice, brdo Pisvir i planinu Bokševicu, namjerna ubojstva logoraša, njihovo premlaćivanje, silovanje žena i drugi nečovječni postupci bili su dio svakodnevice. U hodniku i podrumskim prostorijama „Muzeja“ vršile su se neviđene torture, mučenja i neljudska ponižavanja zarobljenih pripadnika HVO-a.
”Svi koji su prošli ovo mučilište i danas mogu čuti vrisak i jauke iz podrumskih prostorija, osjetiti hladnoću betonskih zidova i pločica logora „Muzej u Jablanici na kojima su provodili dane i noći”, navode iz Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u BiH.
Logor je konačno raspušten 1. ožujka 1994. godine posredstvom Međunarodnog crvenog križa. Nažalost, ni nakon 28 godina od raspuštanja koncentracijskog logora „Muzej“ u Jablanici, Tužiteljstvo BiH nije podiglo ni jednu optužnicu protiv nalogodavaca i odgovornih osoba za formiranje logora.
To jasno govori kakav je odnos pravosuđa prema hrvatskim logorašima i kako nemaju sve žrtve isti status pred pravosudnim tijelima ove države. Štoviše, Tužiteljstvo BiH godinama je radilo na kampanji da logore tzv. Armije RBiH proglase sabirnim centrima, odnosno promijeni povijesne činjenice da je ova vojna organizacija, uz potporu tadašnjeg bošnjačkog političkog vrha, imala stotine logora u kojima su mučeni i ubijani deseci Srba i Hrvata.
Hrvatski logoraši konstantno pozivaju domaće pravosuđe da zakonito, hrabro i dostojanstveno radi svoj posao, procesuira one koji su formirali logore u kojima su Hrvati mučeni i ubijani, dokazi su davno dostavljeni.
Više od 25 godina čeka se na pravdu, a već sada je velik broj onih koji je nisu dočekali, jer su preminuli čekajući da pravosuđe Bosne i Hercegovine počne raditi svoj posao.
