Znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država, koja se održava 22. i 23. studenoga u Studentskom centru u Zagrebu počela je u ponedjeljak svečanim obilježavanjem 50. obljetnice proglašenja studentskog štrajka na Hrvatskom sveučilištu, izvijestio je Fakultet hrvatskih studija.
Uloga hrvatskih sveučilištaraca
Cilj je manifestacije evocirati i interdisciplinarnim pristupom rasvijetliti povijesna zbivanja i posebice ulogu hrvatskih sveučilištaraca o 50. obljetnici proglašenja studentskoga štrajka, rasvijetliti poveznicu Hrvatskoga proljeća i procesa uspostavljanja hrvatske države i oduprijeti se pokušajima tendencioznih tumačenja najnovije dionice hrvatske povijesti.
Manifestacija se sastoji od znanstvenoga skupa i popratnoga kulturnoga programa. Održava se u organizaciji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Studentskoga centra Sveučilišta u Zagrebu te pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Zorana Milanovića i Sveučilišta u Zagrebu. Uz domaće i inozemne poznavatelje i istraživače sudjeluju i živući akteri i suvremenici Hrvatskoga proljeća.
Na skupu je pročitana poruka pokrovitelja manifestacije Predsjednika Republike Hrvatske. Predsjednik Milanović u njoj ističe: „Hrvatsko proljeće, doživjevši vrhunac studentskim štrajkom u zimskim danima 1971., bilo je u ondašnjim državno-političkim prilikama pokret hrvatske narodne emancipacije. Iako ugušeno represijom, ostalo je trajnom baštinom hrvatske borbe za slobodu, a njegovi protagonisti simboli i nositelji autentičnih nacionalnih težnji, koje smo prije trideset godina ostvarili proglašenjem i obranom naše državne samostalnosti. Uvjeren sam da će znanstveno-kulturna manifestacija Hrvatsko proljeće i hrvatska država biti prigoda da se, u autentičnom prostoru događaja iz onoga vremena, i uz sudjelovanje tadašnjih protagonista, obilježi i vrednuje važnost toga jedinstvenoga razdoblja naše novije povijesti.“
Donosimo vam članak koji prenosi događaje na zagrebačkom Sveučilištu davne 1971. objavljen u Hrvatskom listu pod perom Brune Bušića.
Ponedjeljak, 22. studenoga 1971.
Točno u podne, u velikoj dvorani Studentskog centra počinje zbor hrvatskih sveučilištaraca na kojem potpredsjednik Saveza studenata Hrvatska Goran Dodig poziva studente da stupe u štrajk zbog odugovlačenja rješenja deviznog, bankarskog i vanjskotrgovinskog sustava. Oko tri tisuće nazočnih sveučilištaraca dugotrajnom aklamacijom prihvaća taj prijedlog.
U 19 sati istog dana u ABK kabinetu održava se plenum Saveza studenata Zagreba. Četrdeset i osam predstavnika studentskih organizacija iz Zagreba izjašnjava se za obustavu rada na Hrvatskom sveučilištu. Predstavnici Zavičajnog kluba Rusina-Ukrajinaca podržavaju tu odluku i naglašavaju, da je Hrvatska njihova domovina. Za štrajk na Hrvatskom sveučilištu izjašnjavaju se i predstavnici Zavičajnog kluba Makedonaca te predstavnici Zavičajnog kluba studenata s Kosova koji izjavljuju da su ponosni što pripadaju hrvatskom sveučilišnom pokretu. Odluku plenuma pozdravlja i ljubljanski sveučilištarac Tone Remc, član koordinacionog odbora Udruženja studenata Jugoslavije.
