Domovina

Zašto nikoga nije briga što Hrvatska bilježi najveći demografski pad u povijesti?

Već tri desetljeća Hrvatsku možemo ubrojiti u nisko-natalitetne zemlje, čija se stopa rađanja kreće oko 9 na 1.000 stanovnika u posljednjih desetak godina.

Od 1991. godine u Hrvatskoj bilježimo više umrlih nego rođenih, odnosno „prirodni pad“ stanovništva.

Najnoviji podaci  objavljeni nedavno, 30. lipnja ove 2021. godine, neumoljivo pokazuju nastavak demografskih negativnosti još većom silinom. 

Prirodni je pad hrvatske populacije (više rođenih nego umrlih po mjesecima) u prvih pet mjeseci već dosegao – 12.143 osobe! To je najveći prirodni pad u prvih pet mjeseci ikad. Primjera radi, u prvih pet mjeseci 2020. (također virusne godine i godine kad je zabilježen najveći prirodni pad u povijesti Hrvatske; veći od -20.000 osoba) prirodni je pad iznosio -7985 osoba. 

Porast je prirodnog pada hrvatske populacije u prvih pet mjeseci 2021. u odnosu na isto razdoblje 2020. nevjerojatnih 52,0%! Porast nestanka hrvatske populacije samo prirodnim putem za više od 50% u samo jednoj godini i u zadovoljstvu bi vladanja trebao podići razinu zabrinutosti i uzbune. Pogotovo stoga što bi nastavak ovakvog relativnog odnosa do kraja 2021. godine mogao podići prirodni pad na više od 30.000 osoba!

Zadrži li se pak razina prirodnog pada nakon svibnja do kraja godine na prošlogodišnjoj razini, prirodni bi pad mogao biti gotovo -25.000 osoba (točnije – 24.879 osoba). Svaki je od ovih pokazatelja (- 12.143 za prvih pet mjeseci 2021., -30.000 uz nastavak trenda do kraja 2021. i -25.000 uz isti nastavak nakon svibnja kao prošlogodišnji) dovoljan za opću zabrinutost i definitivnu i konačnu potvrdu kako demografska problematika nije niti može biti svjetonazorsko i političko pitanje, već isključivo strateško nacionalno. 

Nakon ovakvih negativnosti osmijesima potvrđivati uspješnost ili proglašavati svaku demografsku poticajnu mjeru nepotrebnom (npr. u gradu Zagrebu) ili tvrditi kako se puno toga poduzima u pogledu demografske revitalizacije hrvatske populacije ili mirno promatrati demografsku kataklizmu ili tvrditi kako se puno troši demografski na opstanak Hrvatske zvuči apsolutno neprimjereno i zapravo potvrđuje antihrvatsko političko djelovanje. 

Što bi trebali činiti znanstvenici uz ovakve pokazatelje? Tražiti opravdanja u političkom postupanju i negiranju stvarnosti ili zatvarati oči pred znanstvenim neumitnostima ili se podrediti političkoj matrici bez pogovora ili prihvatiti demografski nestanak Hrvatske kao posebnu europsku vrijednost? 

Stjepan Šterc, predstojnik Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, poručio je kako je demografija u Hrvatskoj, kao jedan od ključnih nacionalnih problema, nepotrebno ispolitizirana i time odmaknuta od znanstvenog pristupa.

Istaknuo je kako je prema službenim podacima Ministarstva uprave Hrvatske u prošloj godini zabilježeno 23.000 više umrlih nego rođenih osoba.

“Ako se ovakvo iseljavanje nastavi i smanji aktivnost aktivnog stanovništva, deficit mirovinskog sustava će se povećavati i pitanje je hoće li se moći pokriti iz proračunskih sredstava. Hrvatska se, prema ocjeni UN-a, nalazi među pet najstarijih populacija u svijetu te u prostoru koji je najugroženije demografsko područje u svijetu”, istaknuo je Šterc.

Usprkos stalnim upozoravanjima već više od trideset godina, malo se toga u matrici promijenilo prema demografskoj problematici. Projekcije Ujedinjenih naroda govore da će 2050. godine Hrvatska imati gotovo 17 posto stanovnika manje ako se javne politike ne promijene ali to očito nikoga nije briga i demografsku obnovu zapravo svodi na PR.

Trenutačni problemi s pandemijom korone skrenuli su pažnju s demografskih problema, međutim fokus se što prije treba vratiti na demografska kretanja.

crodex.net

POŠALJITE NAM VAŠU VIJEST

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Back to top button