Dijaspora koja šalje novac u Hrvatsku i umirovljenici kojima mirovina stiže iz inozemstva, gdje su je i zaradili, nije ništa novo u modernoj hrvatskoj povijesti. No staroj dijaspori pridružila se nova, od ulaska u EU sve brojnija. Evo koliko zarađuju vani, a koliko šalju natrag u domovinu, donosi dnevnik.hr
Hrvatska narodna banka (HNB) na samom je kraju prošle godine objavila podatke o mirovinama koje naši građani primaju iz inozemstva te doznakama koje radnici putem banaka, ali i ostalih službi za prijenos novca šalju u Hrvatsku.
U prvih devet mjeseci 2023. godine u Hrvatsku je iz izvora stiglo čak dvije milijarde i 847 milijuna eura. To je za 133,2 milijuna eura ili oko pet posto više nego godinu prije u istom razdoblju.
Ukupno je te spomenute 2022. godine temeljem doznaka, darova i stranih mirovina u Hrvatsku stiglo čak 3,6 milijardi eura, a očekuje se da je u 2023. taj iznos premašen.
Usporedbe radi, ovaj novac koji se u Hrvatsku slije zahvaljujući stranim mirovinama, darovima i doznakama koje se šalju u Hrvatsku veći je nego novac koji unutar jedne godine u Hrvatsku stigne iz svih fondova Europske unije.
U Narodnoj su banci objavili i da su hrvatski radnici od početka 2023. pa do kraja rujna u inozemstvu zaradili dvije milijarde i 247 milijuna eura, što je povećanje od nekih 6,6 posto u odnosu na isti period 2022. Općenito u posljednjih deset godina, otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, ova brojka snažno raste.
U godini ulaska u EU, 2013., hrvatski su radnici u inozemstvu zaradili 868 milijuna eura. Samo dvije godine kasnije, 2015., probijena je granica od milijarde eura.
Količina novca što ga hrvatski radnici zarade u inozemstvu nastavila je snažno rasti u svakoj sljedećoj godini i u 2022. iznosila je dvije milijarde i 700 milijuna eura. Iako će se još mjesec ili dva čekati potpuni podaci, procjenjuje se da će 2023. biti probijena i granica od tri milijarde eura.
Podatke valja promatrati i u svjetlu činjenice da je ulaskom u Europsku uniju hrvatskim radnicima omogućeno slobodnije kretanje i zapošljavanje unutar drugih država članica: prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Hrvatske se od ulaska u EU iselilo barem 350 tisuća stanovnika.
Svi ti radnici, a dominantno je riječ o mladom, radno aktivnom stanovništvu sada doprinose nekim drugim gospodarstvima. No dio novca, očito je, ipak pošalju nazad svojim domovima – baš onako kako to rade strani radnici koji dođu raditi u Hrvatsku.
